Škrtija 'omotnica' novca iz EU sužava prostor za pad nameta

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Za sufinanciranje 30 umjesto 15% treba i više prostora u proračunu.

Nakon što je HUP na podizanje ekonomskih prognoza Europske komisije za rast hrvatskog BDP-a sa 2,6 na 3,1 posto u srijedu podsjetio na “naramak” poreznih rasterećenja za koja se zalažu, s istim su porukama ministra Zdravka Marića u četvrtak dočekali u HGK čelnici desetak vodećih kompanija iz raznih sektora. U prvom planu su im smanjenje stope poreza na dohodak i povećanje tj. proširenje neoporezivih primitaka (smještaj, prijevoz i prehrana radnika), a razgovaralo se i o smanjenju poreza na dobit, prekovremenom radu, dodatnom povećanju porezno priznatog troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz na 70%, oporezivanju dohotka ponovno zaposlenih umirovljenika, posebnom postupku oporezivanja za putničke agencije... Luka Burilović, čelnik HGK, ponovno je podcrtao kako je “situacija alarmantna, a kronični nedostatak radne snage traži povećanje plaća”. Tvrtke takvo povećanje više ne mogu financirati umanjenjem dobiti, kaže, jer to ozbiljno narušava investicijski i razvojni potencijal.

Ministar Marić još je jednom podsjetio da je izrada analiza u tijeku, ali i poručio da su želje jedno, a mogućnosti drugo. “Namjera nam je da u danim okolnostima dodatno financijski i administrativno rasteretimo gospodarstvo“, poručio je neodređeno. Radna skupina za četvrti krug poreznog rasterećenja do kraja ovog mjeseca dat će svoje prijedloge optimalog priuštivog “miksa” rasterećenja. Kompromisnu kombinaciju ovaj put Vladi će biti i teže domisliti nego dosad. Razne interesne skupine računaju na mini seriju izbora. Politika je i mimo toga slabo zagrijana za nepopularne reformske poteze, a uz prilično nagrižen politički kapital s izborima samo postaje slabija na pritiske, bilo kroz smanjenje nameta (prihoda) ili kroz veću potrošnju (rashode).

 

70 posto

priznatog troška za osobni prijevoz traže poduzetnici

Stvari dodatno kompliciraju neke važne varijable koje se ne mogu, ili ne bi smjele, ignorirati, a zasad se čine u drugom planu. “Pri novim projekcijama proračuna, a time i neto poreznog rasterećenja, treba voditi računa i o projektu uvođenja eura koji implicira nastavak silazne putanje javnog duga, kao i o tzv. financijskoj omotnici za proračunsko razdoblje EU-a od 2021. do 2027., odnosno prostoru koji u proračunu treba osigurati za sufinanciranje”, upozorava Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu.

Osim što bi Hrvatska, prema aktualnom prijedlogu EK, u novoj proračunskoj perspektivi iz kohezijskih sredstava EU mogla računati na 9,9 milijardi eura ili oko 800 milijuna manje nego u sadašnjoj, EK je predvidjela i povećanje nacionalnog sufinanciranja projekata s 15 na 30 posto, kao i skraćenje roka za provedbu projekata s tri na dvije godine (pravilo N+2).

“To nam zasigurno ne ide u prilog”, rekla je ministrica Gabrijela Žalac, priznajući da dio krajnjih korisnika ima problema i sa sufinanciranjem 15% vrijednosti projekta, a kamoli s 30 posto. Žalac i Marić najavili su da će tražiti da se Hrvatskoj kao najmlađoj članici odobre izuzeća. No, na oprez i fiskalnu odgovornost upućuju i naznake da rast turizma ne može vući rast BDP-a kao proteklih 
godina.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve