Skromne ovlasti, ali zato veliki planovi

Autor: Sandra Bartolović , 23. studeni 2009. u 22:00

Petero kandidata za predsjednika države, kojima ankete daju najveće šanse za drugi krug, odgovorili su na pet pitanja o gospodarstvu koja im je postavio Poslovni dnevnik

5 pitanja za 5 kandidata

1. Ocjena novog ministra gospodarstva Đure Popijača.

2. Treba li proračun za 2010. dodatno smanjivati? Kako biste rezali rashode?

3. Kakve biste uvjete postavili za privatizaciju brodogra­dilišta i biste li ih zatvorili ako ne uspiju natječaji?

4. Treba li poticati potrošnju?

5. Što predsjednik države može učiniti za investicijsku klimu?

Andrija Hebrang (HDZ)

Vjerujem u Popijača
Popijač je najavio oštar kurs prema investicijskim projektima, povećanju proizvodnje i stabilizaciji gospodarstva. O sanacijama i rješavanjima najtežih problema reći će više kada mu budu dostupni podaci i dokumenti. Vjerujem u njegovo znanje, energiju i upornost.

Za jeftiniju državnu upravu
Proračun za 2010. treba biti najviše 120 milijardi kuna. Predlažem smanjenje materijalne potrošnje za administriranje, primjenu elektroničke komunikacije i arhiviranje u resorima državne i lokalne uprave, smanjenje službenih putovanja za 30% i zamijeniti ih drugim oblicima komunikacije, prelaskom na upotrebu automobila isključivo srednje klase u državnim i lokalnim resorima uz određivanje izuzetaka samo na razini ministara, obustava prekovremenog rada u državnoj i lokalnoj upravi…

Možda radničko dioničarstvo
U drugom krugu država mora preuzeti dio duga brodogradilišta. U prvom krugu Vlada je išla na natječaj s ukupnim teretom brodogradilišta. Treba razmotriti i opciju dijelom radničkog dioničarstva. Ako ni to ne uspije, mora se razmišljati o preostalim opcijama.

Ne bih samo kritizirao
Kao predsjednik ne bih bio samo kritičar kao što imamo sada nego bih izlazio s prijedlozima i potporama reformama. Cilj je podignuti konkurentnost kroz reforme: od poreza, parafiskalnih nameta, preko doprinosa, obrazovanja pa do pravosudnog sustava u dijelu koji se odnosi na gospodarstvo. Zalažem se za izradu hitnih programa kako bismo bili spremni za 3,5 milijardi eura koje nam je namijenjeno za ulazak u EU.

Ne rugati se poduzetnicima
Hitno treba ojačati zakonska jamstva investicijskoga kapitala, otkloniti birokratske barijere i skratiti administriranje na 6 mjeseci od početka investicije do dozvola, uvesti “flat” poreze, smanjiti poreze na niske plaće, ukinuti poreze na reinvestiranu dobit… i na kraju, poduzetnike dignuti na razinu poštovanja, a ne rugati im se kao neki dan u HRT-ovu “Dnevniku” kada je novinar nakon komentara o uhićenju nekoliko poduzetnika pozdravio poduzetnike ma gdje bili!

Ivo Josipović (SDP)

Ništa čuo ni vidio
Kako ocijeniti nešto što nitko još nije ni čuo ni vidio?

Zatvoriti sve rupe
Jedino smanjenje rashoda može stabilizirati javne financije i smanjiti pritisak države na gospodarstvo. Vladi ostaje da se usmjeri na dodatne uštede, da zatvori rupe kroz koje curi novac. To znači veću disciplinu u javnim nabavama, eliminiranje korupcije, reorganizaciju uprave, smanjenje subvencija neefikasnim sektorima i državnim poduzećima… Prostora za uštedu ima, samo treba političke volje.

Protiv zatvaranja škverova
Vlada je davno trebala početi rješavati problem brodogradnje, a ne dočekati da nered u tom sektoru ugrozi državne financije, gospodarstvo, ali i put Hrvatske prema EU. Nažalost, došli smo u situaciju da tako ozbiljnu stvar kao što je privatizacija brodogradnje moramo lomiti preko koljena, u izrazito nepovoljnim uvjetima. Zatvaranje brodogradilišta nije i ne može biti ničiji interes u ovoj državi!

Novac države u proizvodnju
Kriza u Hrvatskoj je rezultat upravo potrošnje iznad vlastitih mogućnosti i golemoga vanjskog duga. Teško možemo primijeniti model državnog poticanja potrošnje poput nekih zapadnih zemalja jer nemamo novca, a svaki daljnji pokušaj zaduživanja opterećen je golemim rizicima. Hrvatska može preusmjeriti državni novac iz neproduktivne potrošnje u produktivne svrhe.

Prvo – korupcija
Treba riješiti pitanje korupcije jer nema investicija u korumpiranu državu! Efikasnost pravosuđa u reguliranju ugovornih obveznih odnosa i poštivanje ugovornih obveza nešto je bez čega gospodarstvo teško da može efikasno funkcionirati, a treba smanjiti i administrativna ograničenja za investiranje. Predsjednik može utjecati na rad diplomacije, osobito onog dijela koji treba izravno pridonositi poticanju stranih investitora.

Vesna Pusić (HNS)

Manji porezi, drukčiji proračun
Popijač je najavio smanjenje poreznog opterećenja gospodarstva, što je nužno, no za to je nužan drukčiji koncept proračuna. Mora se premostiti razdoblje od smanjenja davanja do trenutka dinamizacije rasterećenoga gospodarstva i boljeg punjenja proračuna. Drugo, za sredstva iz slobodnog dijela proračuna treba primijeniti princip i kriterije koje koristi EU: država odredi prioritete unutar kojih se natječu projekti. Ključna je i reorganizacija javne uprave.

Iskoristiti fondove EU
Svakako proračun treba smanjiti jer je neodrživ, reformirati poticaje u poljoprivredi i početi koristiti fondove EU. Treba objaviti registar branitelja i zaštititi prave branitelje i porezne obveznike od onih koji se bez pokrića koriste tim sredstvima. Korupcija i nesposobna uprava po javnim poduzećima odnose 10 milijardi kuna godišnje.

Niše za škverove
Neka brodogradilišta se mogu privatizirati brzo, neka treba prvo restrukturirati, neka vjerojatno neće opstati. Moramo definirati tržišne niše u kojima mogu biti konkurentni te osigurati sredstva iz fondova EU za zbrinjavanje radnika.

Za osjećaj sigurnosti
Javnu potrošnju treba hitno smanjiti i stimulirati reinvestiranje dobiti. Potrošnju potiče osjećaj sigurnosti, pozitivni trendovi u gospodarstvu, rast plaća i mirovina. Za to su nužni jednostavni i za sve jednaki zakoni, malobrojni porezi i efikasno pravosuđe. Pri tome javna uprava mora biti organizirana kao servis koji proizvodi uslugu kao kvalitetan proizvod, a ne četvrta grana vlasti.

Bez iracionalnosti
Stabilna, nekorumpirana osoba, koja nije povezana s kriminalom, koja na civilizirani način predstavlja državu i nije sklona iracionalnom ponašanju i odlukama, na čelu države bitno pridonosi pozitivnoj slici zemlje. Osmišljena i uspješna gospodarska diplomacija također može biti doprinos predsjednika.

Nadan Vidošević (nezavisni)

Ništa bez strategije
Nisam se još imao priliku upoznati s Popijačevim programom. No Hrvatska bez razvojne strategije ne može definirati ekonomsku politiku, a onda je naravno ni uspješno provoditi.

Samo za razvoj
Smanjivati proračun ne, ali utvrditi prioritete da. Sve što nije razvojno i ne donosi novo zapošljavanje te iz čega se ne mogu vraćati dugovi mora pričekati bolja vremena.

Protiv politikantstva
Brod je jedini hrvatski globalni proizvod i u nedostatku razvojne strategije odluke bez podloge su politikanstvo. Onako kako je privatizacija planirana je pranje ruku od problema, a ne želja da se na kvalitetan način trajno riješi opstanak i razvoj brodogradnje.

Poticati potrošnju
Potrošnju treba poticati, pogotovo u krizi. Postojeća krizna porezna rješenja nisu u tom pravcu i tu predsjednik Republike može intervenirati, uključujući predlaganje sazivanja tematske sjednice. A ono na što predsjednik izravno može utjecati je otvaranje vanjskih tržišta.

Promijeniti sustav i stil
Predsjednik autoritet mora usmjeriti protiv kriminala kao sustava u hrvatskom društvu i korupcije kao stila života. U uvjetima u kojima država potkopava regularne uvjete poslovanja nije moguće očekivati snažniju investicijsku aktivnost. Pod pretpostavkom vidljivih rezultata u borbi s ovim zlima predsjednik Republike može kroz ideju i koncept Hrvatske kao “Mediterana srednje Europe” pokrenuti snažan val investicija.

Milan Bandić (nezavisni)

Čekam rezultate
Ministra želim ocjenjivati jedino na temelju rezultata. Prednost je što dolazi iz svijeta gospodarstva i poznaje realne probleme.

Za radikalne rezove
Vlada je pokušala štedjeti, no to nije dovoljno. Javna potrošnja u Hrvatskoj je 49 posto BDP-a, što je za 10 posto više nego kod ostalih tranzicijskih zemalja članica EU. Potrebni su radikalniji rezovi i bolja reorganizacija te ozbiljna razvojna politika.

Trebamo prave igrače
Brodogradilišta ovako više ne mogu funkcionirati i previše stoje državu. Bila su perjanice, no zbog dalekoistočnih zemalja više nisu konkurentna. Svi bismo da brodogradilišta privatiziraju ljudi koji će ih revitalizirati, međutim pokazalo se da su kupci uglavnom zainteresirani za vrijedno zemljište. Morat ćemo ponuditi drukčije uvjete prodaje i pokušati doći do istinskih igrača.

Iskoristit ću karizmu
Da bismo mogli trošiti, prvo moramo nešto proizvesti. Prioritet je hitno osigurati učinkovite instrumente za vanjske investicije, povećano zapošljavanje, za nastavak graditeljske aktivnosti i novi zamah u turističkoj ponudi. Zahvaljujući svome položaju i karizmi, predsjednik uvelike može utjecati na društvene i političke promjene, a svojom vizijom i energijom usmjeravati njezin gospodarski razvoj.

Bez kompromisa
Da bismo osigurali gospodarski i društveni razvoj, odlučno ću se zauzimati za reformu pravosuđa, promjenu birokratskog mentaliteta, reformu državne administracije i sustava javne nabave, progon svih oblika kriminala, borbu protiv korupcije i nepotizma, jaču kontrolu rada poduzeća u državnom vlasništvu, depolitizaciju menadžerskih pozicija u tim tvrtkama, te formiranje depolitiziranih kompetentnih i odgovornih NO… To je ključ našeg napretka. Tu nema kompromisa niti pogađanja.

Komentari (2)
Pogledajte sve

vrlo izglednom devalvacijom kune kod čega će se i u Hrvaskoj ”
Ovo se nikako nebi smjelo dogoditi.
Naši su prizvodi vani skupi zbog niske produktivnosti i nerealnih nameta države.Sve dok je toga naši izvoznici će vani loše prolaziti bez obzira na jačinu kune.

Nepoznavanje gospodarske situacije u kojoj se nalazi Hrvatska kod svih predshjedničkih kandidata je upravo frapantno!

U mandatu slijedećeg predsjednika Hrvatsku će do kostiju protresti tri značajna događaja:

– stand-by aranžman s MMF-om s vrlo izglednom devalvacijom kune kod čega će se i u Hrvaskoj ponovit “klasika” poznata iz Argentine iz2000/2001 godine ili danas iz Letonije ili Ukrajine. Niti je Hrvatska nešto posebno a niti je bilo koji njen problem nešto što već davno nisu imale i druge države. Pitanje je samo hoćeli se u Hrvatskoj ti dobro poznati problemi uspjeti drugačije riješiti.

– stečajevi brodogradilišta. O restrukturiranju brodograilišta je tragikomično raspravljati bez da ih se ne pošalje u stečaj (naravno ne onaj likvidacijski na južnoslavenski način) jer je to jedini način da ih se oslobodi golemih a nenaplativih dugova na koje danas plaćaju ogromne kamate. Kao uzor trebaju poslužiti Chrysler i GM u SAD.

– mogći ulaz Hrvatske u EU. Čitajući zadnji izvještaj Komisije EU o napretku nameće se pomisao odakle našim dužnosnicima toliki optimizam? Dalje, kod velikih razlika u ekonomskoj snazi i razvijenosti svaka asocijacija se brzo pretvara u eksploataciju, čak i uz najbolje namjere. Hrvatska danas ima jedva 60% per capita income od prosjeka EU. Tadašnja zapadna Njemačka je investirala 2 bilijuna maraka u tadašnju istočnu, ali razlike ni do danas nisu prevaziđene. Kako je rekla Angala Merkel, “nezaposlenost u istočnoj Njemačnoj kao da je uklesana u stijenu”. Pitanje nije hoće li istočna Njemačka jednom ipak sustići zapadnu nego hoće li se razlike još više povećati.

A 27 članica EUsigurno neće prigrlii Hrvatsku kao člana obitelji a niti EU ima mehanizma za brzo sustizavanje njenog prosjeka, a niti su voljne u nju puno investrati.

Jao nama s takvim kandidatima – barem glede gospodarstva!

New Report

Close