Siva ekonomija spasit će male tvrtke kad uđemo u EU?!

Hrvatska 29.6.2012. 18:00 Poslovni dnevnik

Male tvrtke u uslužnom sektoru uglavnom neće osjetiti promjene, a samo deset posto tvrtki koje se bave prerađivačkom djelatnošću imat će problema

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju većina malih i srednjih poduzeća neće osjetiti posljedice, ali bi dugoročno mogli imati koristi od poboljšanja poslovnog okruženja. Ona poduzeća koja već izvoze u EU vjerojatno će imati lakši pristup tom tržištu dok će ona koja ne izvoze morati zadovoljiti mnoge tehničke i okolišne standarde kako bi imali koristi. Ipak, tvrtke koje se bave proizvodnom djelatnošću mogle bi biti suočena s problemima kao što su konkurencija i niske cijene.

Prema Izvješću o učincima pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo koje je predstavilo Ministarstvo poduzetništva i obrta 43 posto malih i srednjih poduzeća trebalo bi osjetiti benefite. U njih ulaze tvrtke iz sektora građevinarstva, izvozno orijentirana proizvodnja, poslovne usluge, prijevoz i turizam, dok 10 posto poduzeća (uglavnom proizvodni podsektor) ima “negativne izglede”. Uglavnom nedirnuto bit će 47 posto poduzeća koja se većinom bave uslugama. Učinci pristupanja EU odvijat će se sporo, između ostalog, “i zato što su mnoga vrlo mala poduzeća, posebno obrti, smješteni na vrlo lokaliziranim tržištima s velikom razinom sive ekonomije te time uživaju zaštitu od nove konkurencije barem neko vrijeme”, tvrdi se u izvješću. Ulazak u EU priređivačkom bi sektoru najviše mogle iskoristiti drvna industija, proizvodnja plovila za zabavu te cestovni prijevoz robe i IT industrija dok bi mlijeko i industrija vina mogla imati problema. Mesnim prerađivačima pristupanje EU olakšat će uvoz sirovina, ali i izvoz visokokvalitetnih proizvoda koji su traženi na EU tržištu. No za izvoz je potrebno zadovoljiti odgovarajuće standarde koji iziskuju dodatne troškove. Također, hrvatsko će se tržište otvoriti i velikim proizvođačima iz zemalja članica što mi moglo dovesti do dumpinga cijena, a i činjenica da je u Hrvatskoj izražena prerada mesa iz drugih zemalja može biti komplikacija za identifikaciju izvornog porijekla.

Izvoz vina bi nakon pristupanja EU trebao biti lakši, brži i jeftiniji, no proizvođači će za to morati prijeći preko mnogih prepreka te stvriti dobar imidž i brend, a problem bi mogla biti mala proizvodnja te omjer cijene i kvaliteta. Za drvnu industriju se pak vjeruje da bi mogla imati značajne koristi od članstva u EU. Pristupanje EU donijeti će brži i jednostavniji izvoz za one koji već izvoze na to tržištu, a oni kojima nedostaje iskustva, morat će ispuniti važne standarde. Iako konkurencija iz EU drvoprerađivačima ne predstavlja izazov, prijetnja bi im mogla biti ilegalno uvezeno, jeftinije drvo iz BiH. U podsektoru plovila čak i male tvrtke imaju velika očekivanja od pristupa EU, no zabrinutost izaziva činjenica da bi pristupanje Uniji moglo dovesti do povećanih troškova (poreza, troškova rada…) te time smanjiti konkurentnost tvrtki osnovanih u Hrvatskoj. Negativne posljedice pristupanja smatraju se zanemarivim no izazov bi moglo biti zadržavanje i povećanje omjera kvalitete i troškova ukoliko pristup EU izazove veća očekivanja u pogledu plaća.

Meso
Olakšat će se uvoz sirovina (stoka, poluprerađeni mesni proizvodi, začini…) i izvoz visokokvalitetnih proizvoda. Međutim, za potrebe izvoza u hrvatskim postrojenjima treba postići odgovarajuće standarde, a troškovi i vrijeme nužni za to mogli bi postati zaprekom. Postoje i strahovi da će pristupanje EU hrvatsko tržište otvoriti velikim proizvođačima iz Unije (pa čak i nekim manjim proizvođačima iz susjednih zemalja) s mogućim rizikom “dumpinga cijena”.

Vino
Hrvatski proizvođači vina nisu dosad mogli previše izvoziti u EU i kako bi imali koristi od novih i povoljnih uvjeta za izvoz moraju svladati impresivnu kombinaciju prepreka: marketing/ imidž/ brendiranje; niski volumen proizvodnje; ravnotežu između cijene i kvalitete. Potencijalni je problem vjerojatna dostupnost uvezene robe s nižom cijenom, te zabrana sadnje novih vinograda u EU. Hrvatski su potrošači lojalni hrvatskim vinima i to bi trebalo u pogledu strane konkurencije barem u ranom razdoblju nakon pristupanja ublažiti probleme domaćih proizvođača.

Drvo
Jak podsektor (primarna obrada drva, prerada polugotovih proizvoda, građevinska stolarija) koji bi mogao imati značajne koristi. Izvoznici očekuju jednostavniji izvoz, a puno je prostora za širenje. Konkurencija iz EU nije izazov, ali ilegalno uvezeno i jeftinije drvo iz BiH je problem. Zabrinutost je zbog toga što ovise o pristupu lokalnom građevnom drvu visoke kvalitete i niske cijene. Ono bi moglo biti izloženo velikim vanjskim kupcima. Nada je da će proizvođači dobiti ugovor s Hrvatskim šumama na 5-10 godina kako bi imali početno razdoblje sigurne opskrbe.

Plovila
Osim blage zabrinutosti rzbog konkurencije iz država članica EU koje bi mogle imati koristi od veće razine pomoći, jedino što kod tvrtki izaziva zabrinutost je činjenica da bi postupno moglo doći do povećanih hrvatskih troškova (poreza, troškova rada itd.) te se time smanjiti konkurentnost tvrtki osnovanih u Hrvatskoj.

Cestovni
prijevoz
Smatraju dobrodošlim svako poboljšanje povezano sa pitanjem kašnjenja plaćanja i ulaznim troškovima koje bi bilo povezano sa pristupanjem Europskoj uniji. Niti jedna od tvrtki iz ovog podsektora nije iskazala posebnu zabrinutost u pogledu potencijalnih negativnih aspekata pristupanja EU. Oni koji namjeravaju poslovati na međunarodnoj sceni uvidjeli su da bi se konkurencija mogla povećati no smatraju da se s njom mogu nositi.

IT
Ovaj podsektor bilježi rast gotovo neovisno o pristupanju EU ili o širem gospodarskom kontekstu. Specifična korist povezana s pristupanjem bit će sve veće mogućnosti u vezi s projektima uz potporu EU-a, kao što je e-upravljanje). Negativne posljedice pristupanja smatraju se zanemarivim. Moglo bi doći do blagog porasta konkurencije (posebno zbog dobavljača s relativno niskim cijenama kao što je Rumunjska), a neki ulazni troškovi bi se mogli povećati (npr. softverske licence za država članice mogu biti skuplje od licenci za ostale zemlje). Međutim, najveći izazov za hrvatske tvrtke bit će zadržavanje (i povećanje) omjera kvalitete i troškova ukoliko pristupanje EU izazove veća očekivanja u pogledu plaća.

  1. Ključne riječi
  2. malo i srednje poduzetništvo u RH
  3. Hrvatsko gospodarstvo

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh