Sirovine ima dovoljno za sve u industriji, ali za izvoz trupaca nema

Svi sudionici   složili su se da treba stvarati proizvode veće dodane vrijednosti/T. Miletić/PIXSELL Svi sudionici složili su se da treba stvarati proizvode veće dodane vrijednosti/T. Miletić/PIXSELL

Hrvatska je bogata resursima pa o tome očito dosad nije morala puno razmišljali, dok su oni koji ih nemaju dovoljno, poput Ikee, očito više i bolje promišljali.

Kad mi ne budu dolazili strani veleposlanici razgovarati o budućnosti hrvatske drvne industrije u smislu izvoza trupaca, tad ćemo biti sigurni da smo priču odradili kako treba. Ne treba stalno kukati država ovo, država ono. Država može stvoriti preduvjete da napravite nešto bolje, osigurati dovoljno sirovine za finaliste i one koji to žele biti, pomagati mlade dizajnere i sve druge koji vrijede i imaju kvalitetu...

No vi se sami morate pokrenuti jer proizvod koji loše izgleda nećete prodati ni da je 100 puta od slavonskoga hrasta", poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavnicima domaće drvne industrije na panel-diskusiji 'Kako razviti preradu drva u proizvodnju vrhunskog namještaja'. Tolušić kaže kako su prihodi od proizvodnje namještaja dva puta manji nego od prerade drva. Sigurno je lakše prodati dasku nego komad namještaja, čemu je kriva i dosadašnja vlast, neovisno kojoj je opciji ona pripadala, jer se o tome nije vodilo dovoljno brige, niti je bilo pravih poticaja finalistima u drvnoj industriji.

 

Filipović

Razvoj novih proizvoda ovisi o tehnologiji, onima koji njom upravljaju, kadrovima koji će je dalje razvijati te većoj dodanoj vrijednosti.

No u idućem će se to razdoblju, obećava, promijeniti. "Kad govorimo od drvnoj industriji, sirovine ima dovoljno za sve, ali za izvoz trupaca nema. Kompletno drvo koje posijeku Hrvatske šume ide hrvatskoj drvnoj industriji, a, iako Šume nisu sretne, s 25-postotnim smanjenjem cijene sirovine pomoći će se finalistima u proizvodnji namještaja, čiji stolovi, stolice... imaju daleko veću dodanu vrijednost i prodaju se po daleko višoj cijeni od ostalih proizvoda", kazao je Tolušić.

 

Tolušić

Sigurno je lakše prodati dasku nego komad namještaja, čemu je kriva i dosadašnja vlast, neovisno kojoj je opciji ona pripadala.

Razmišljati o kupcima
Komentirajući činjenicu kako udio proizvodnje namještaja u ukupnom BDP-u Hrvatske čini manje od 1%, vlasnik Prima grupe Renato Radić kazao je kako moramo razmišljati o razvoju identiteta domaćeg namještaja, da to, kako je već ranije naglasio Feđa Vukić s Arhitektonskog fakulteta, bude industrija životnog stila. Tvrtke koje proizvode namještaj u Hrvatskoj uglavnom su u stranim rukama, no ne treba zaboraviti da su sve one došle na strano tržište tek nakon što su vlastiti brend razvile na domaćem tržištu.

 

Radić

Godišnje se u Europi traži namještaja u vrijednosti 100 milijardi eura, a mi nemamo robnih marki u drvnoj industriji.

"Treba razmišljati o kupcu i njegovim potrebama. Godišnje se u Europi trži namještaja u vrijednosti 100 milijardi eura, a mi nemamo robnih marki u drvnoj industriji niti smo ih imali do sada. Trebamo zauzeti stav i ući u taj proces, jer će nam on osigurati budućnost, veće zapošljavanje, razvoj ruralnih područja u kojima će pokretači biti ljudi s visokim obrazovanjem te veću dodanu vrijednost proizvoda", rekao je Radić, dodajući kako su se bez proaktivnih poduzetnika industrija ne može razvijati. Hrvatska je bogata resursima pa o tome očito dosad nije morala puno razmišljali, dok su oni koji ih nemaju dovoljno, poput Ikee, očito više i bolje promišljali - i danas su puno uspješniji, čulo se na panelu.

Tomislav Knezović iz Prostorije kaže kako svatko mora imati internu strategiju unutar kompanije i znati što potrošači žele. On, priča, nije razmišljao o sirovini nego o proizvodu. Pri tome mu nije bila presudna ni cijena sirovine već njezina kvaliteta iz koje će dobiti vrhunski namještaj. No u svemu tome važan i identitet kakav, primjerice, ima Ikea, dok u svijetu danas nitko ne zna ni za hrvatsku proizvodnju ni za hrvatski dizajn. Knezović ističe kako dizajnera kao i proizvođača ima svakakvih pa traženje kvalitetnih dizajnera ne mora biti ograničeno samo na Hrvatsku. U slučaju talijanskog namještaja pričamo o talijanskoj proizvodnji jer ni njega ne stvaraju samo talijanski dizajneri, objasnio je. Hrvatska se sa svojim proizvodima treba fokusirati na svijet koji je nepresušno tržište, a ne samo na sebe, poručio je, i ako je kvalitetna promocija, uspjeh je zajamčen.

 

Knezović

Nisam razmišljao o sirovini nego o proizvodu. Pri tome mi nije bila presudna ni cijena sirovine već kvaliteta iz koje ću dobiti kvalitetan proizvod.

Važnost tehnologije
Ivana Filipović iz Panonskog drvnog centra kompetencija (PDCK) pozvala je poduzetnike na suradnju s Centrom u stvaranju dobrih dizajnerskih proizvoda koji imaju višu dodanu vrijednost. Razvoj novih proizvoda ovisi o tehnologiji, činjenici da s tom tehnologijom moraju upravljati ljudi te da su potrebni i kadrovi koji će je dalje razvijati te o većoj dodanoj vrijednosti - dizajnerskim proizvodima, kazala je.

 

Grozdanović

Zbog činjenice da hrvatski proizvodi na vanjskim tržištima nemaju identiteta, savjetovali su mi čak da u kampanji ne ističem pridjev hrvatski.

Matej Grozdanović iz Modulosa kaže kako su oni bili među prvim korisnicima Centra, krenuli su od apsolutne nule i dvije godine razvijali proizvod kojega mogu plasirati vani. Zbog činjenice da hrvatski proizvodi na vanjskim tržištima nemaju identiteta, savjetovali su im čak da u kampanji ne ističu pridjev hrvatski. No kako smo danas poznati i u IT industriji, Rimac u automobilskoj, i oni će se, tvrdi, pokušati dokazati kod kuće pa što bude. Tolušić je jučer ponovio kako će novca za dobre projekte uvijek biti, samo nam trebaju nove ideje i nova priča.  "Poput Francuske, Italije..., i mi štitimo domaće proizvođače kroz sirovinu i druge mjere, ali se oni sami moraju prepoznati u toj priči", rekao je Tolušić. 

Potencijal treba bolje iskoristiti

Može li Hrvatska imati svoju IKEA-u?, jedno je od pitanja postavljenih u sklopu konferencije Budućnost hrvatske drvne industrije koja se u organizaciji Hrvatskih šuma, Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista održala u srijedu u zagrebačkom kongresnom centru Forum. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić podsjetio je da Hrvatska ima 315 milijuna kubika drvne sirovine koja će kroz njegu i obnovu narasti za dodatnih 11 milijuna kubika. "Hrvatske šume gospodare na gospodarski prihvatljiv način jer šume kao resurs treba sačuvati za vječnost. Radimo u uvjetima čistog monopola, ali to ne znači da imamo pravo na monopolističko ponašanje u najgorem smislu. Imamo dva najveća klijenta, državu i drvoprerađivače za koje smo osigurali 53 milijuna kubika drva za razdoblje od 10 godina", poručio je Jakupčić. Važnost drvne industrije za kompletnu hrvatsku prerađivačku industriju ne treba posebno naglašavati, poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodavši da tome u prilog ide podatak kako ovaj sektor zapošljava 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj te s 8 posto sudjeluje u ukupnom nacionalnom izvozu. "Naravno da ima mjesta za daljnje poboljšanje. Godina iza nas bila je turbulentna, ali možemo biti zadovoljni učinjenim. Velika zahvala drvnoj industriji, uspjeli ste staviti 'glave na hrpu' nakon što ste dobili odriješene ruke da sami slažete Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca. Rezultat toga je natječaj čiji će rezultati biti poznati sutra, a sve količine iz Pisma koje su opravdane će biti i dodijeljene. U nekim segmentima je cijena drvne mase otišla gore, ali za razred 8. ona je za četvrtinu niža. Spriječili smo šverc trupaca i napomenuo bih još i da su nas 2016. zatekli nacionalni poticaji na razini 7 milijuna kuna godišnje. Sada planiramo 40 milijuna kuna, ali taj će iznos dodatno rasti i to usvajanjem novog zakona o šumama i do 80 milijuna kuna do 2019. godine. Donijeli smo, k tome, Strategiju razvoja hrvatske drvne industrije koja nije mrtvo slovo na papiru. Imamo vrhunsku sirovinu i odlične proizvođače, educirane i školovane ljude, zajednički to možemo bolje iskoristiti. Hrvatskoj trebaju snažnija Prima, Prostoria, Spin Valis", poručio je ministar Tolušić. (AMFG)

Komentari (1)
  • bankarko
    bankarko 16:01 25.3.2018.

    za dobar dizajn potreban je izvjestan osjećaj za estetiku, nešto kreativnosti i općenito osjećaj za civilizacijske i kuturne tekovine. Pogledajte sliku i odaberite tko ispunjava te kriterije. Pogledajte stolce na kojima sjede

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!