Sindikati protiv hitnosti, boje se skrivenih namjera Vlade

Autor: Jadranka Dozan , 24. rujan 2019. u 22:00
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Otpremnine za neželjene 65+ radnike zapravo potiču prijevremena umirovljenja.

Nakon što su “poslušali glas naroda”, u Vladi su brzo prigrlili i argumente za rješenja u okviru radno-mirovinskih zakona koja su zagovarali u referendumskoj inicijativi “67 je previše”. U javnu raspravu pušten je paket zakonskih izmjena kojima se, u najbitnijem, omogućava odlazak u starosnu mirovinu sa 65 godina, uz nastavak rada do 68. godine za one koji to žele, kao i manje penaliziranje prijevremenih umirovljenja te preinake još nekih dijelova reforme prethodnika ministra Josipa Aladrovića.

Iako su na Vladin zaokret najviše negodovanja pokazali poslodavci, i to zbog pitanja bolovanja i otpremnina u slučaju da ne žele zadržati zaposlenika koji želi raditi i nakon 65. godine, i među sindikatima i zagovornicima prava umirovljenika već stižu sumnje u “stvarne namjere” Vlade. Tako Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, prepoznaje “skrivenu zamku” u dijelu predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju (čl.8) u kojima se kaže da će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava “u roku od dvije godine od stupanja na snagu Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka Zakona”. U Hreljinoj stranci sumnjaju da bi taj članak mogao biti znak da je u nova zakonska rješenja ugrađen “rok trajanja” i “kukavičje jaje” koje bi Vladi moglo poslužiti kao zakonsko uporište da za dvije godine zaključi da su rješenja referendumske inicijative zapravo neučinkovita ili preskupa. I predstavnici sindikalnih središnjica su nakon prvotnog proglašenja pobjede njihove referendumske inicijative već počeli povlačiti “ručnu”. Tako je Mladen Novosel iz SSSH jučer u ime svog tabora rekao kako ne postoji ni jedan opravdan razlog da šest zakona ide u hitnu proceduru i “doslovno traže od predsjednika Vlade da ih povuče iz hitne procedure i iz javne rasprave”. Nije, kaže, protiv tih zakona, ali o pitanju uređivanja gornje dobne granice “voljeli bi voditi malo širu javnu raspravu”, a zasmetalo ga je i što je premijer ovih dana rekao kako “mirovinska reforma ide dalje” i da će se “kroz dvije godine raditi procjena učinaka”. U isto vrijeme, stručnjaci za radno i socijalno pravo, upozoravaju i na neka druga pitanje. Tako profesor Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta vezano uz odnos radnika i poslodavaca ističe da “treba znati da ako poslodavac radniku koji ima više od 60 godina života može dati otkaz samo uz suglasnost Radničkog vijeća ili putem sudskih instanci, poslodavci generalno ne žele imati zaposlene iznad 60-te godine života”. Sada se, kaže, dodatno jača pregovaračka pozicija radnika koji napune 65 godina, jer oni imaju pravo na punu mirovinu. To pak znači da bi poslodavci još više mogli nastaviti s praksom da se na sve načine rješavaju radnika prije nego što navrše 60. godinu života.

 

Broj se u 2019. povećao 2,7 puta, sada ih je 13.798

Broj umirovljenika koji već danas koriste mogućnost da uz primanje mirovine imaju i ugovore o radu do polovice punog radnog vremena u stalnom je porastu. Njih je krajem prošle godine bilo 5138, a otkako su s početkom ove godine na snagu stupile izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je proširen krug “penzića” koji uz zadržavanje mirovinskih prava mogu raditi do pola radnog vremena, njihov se broj povećao 2,7 puta. Krajem kolovoza u evidenciji HZMO-a bilo ih je 11.849, a najsvježiji podaci, zaključno s 14. rujnom, pokazuju da ih je čak 13.798. “To nedvojbeno ukazuje na veliki interes radnika za duljim ostankom u svijetu rada, posebice ako se promatra kao trend koji ima izrazito uzlaznu putanju u relativno kratkom vremenskom razdoblju”, ističe se u obrazoženju prijedloga izmjena Zakona o radu, jednom iz paketa zakona koji su pušteni u javnu raspravu.

Gotovac drži da se predloženim rješenjem pruža puno mogućnosti za manipulaciju s radničke strane, poput stalnih odlazaka na bolovanje nakon 65. godine jer im je to veće od mirovine, a i nakon toga će ipak imati puni staž.

Bolovanja do 42 dana idu na račun poslodavca, zbog čega su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca otprije rogoborili i mimo najnovijeg povoda. Prema podacima HZZO-a, lani je svakoga dana u prosjeku bilo 54 tisuće radnika na bolovanju (16,9 milijuna dana u 2018.). Računa se da je oko pola bilo na teret poslodavaca, što prema nekim procjenama znači da im je izravan trošak bolovanja bio veći od dvije milijarde kuna. S obvezom da zadrže sve koji žele raditi i nakon 65. taj bi se trošak zasigurno 
povećao. v

Komentirajte prvi

New Report

Close