Zagreb najnesigurnija europska metropola, a prosječna starost vozila 13,76 godina

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

U 2016. je prema podacima MUP-a bilo 32.757 prometnih nesreća, što je za 186 više u odnosu na 2015.

Udruga Sigurnost u prometu (SUP), u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, jučer je organizirala okrugli stol naziva ''Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa''. U 2016. je prema podacima MUP-a bilo 32.757 prometnih nesreća, što je za 186 više u odnosu na 2015. Poginulo je 307 osoba, što je za 41 manje u odnosu na 2015. Zabilježeno je i povećanje smrtnog stradavanja pješaka, putnika na motociklima i u teretnim vozilima, a svi ostali trendovi su u opadanju.

Kroz argumentiranu stručnu raspravu, temeljem podataka Ministarstva unutarnjih poslova o sigurnosti cestovnog prometa za 2016. i prethodne godine, ocijenjeno je aktualno stanje i predlože su mjere i aktivnosti za poboljšanje stanja do kraja perioda implementacije Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. – 2020.

Okrugli stol, kojem su nazočili i pomoćnik ministra zdravstva dr. Denis Kovačić, dr.sc. Ingrid Bošan-Kilibarda iz Hrvatskog Zavoda za hitnu medicinu, Slobodan Čalić iz Ministarstva pravosuđa, predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i PU Zagrebačke, otvorio je Georg Davor Liscin, tajnik Udruge Sigurnost u prometu.

- Nakon pozitivnog trenda smanjenja broja smrtno stradalih osoba od 2011. do 2014. godine u 2015. godini došlo je do značajnog pogoršanja stanja (348 poginulih), a 2016. broj poginulih u prometnim nesrećama identičan je onom iz 2014. (307) što ukazuje na stagnaciju, odnosno izostanak nastavka pozitivnog višegodišnjeg trenda smanjenja broja smrtno stradalih – rekao je Lisicin.

Do 2020. potrebno značajno smanjiti stradavanja

Ispred MUP-a je Darko Grac imao izlaganje. Najviše je osoba stradalo prilikom sudara iz vozila iz suprotnog smjera i slijetanja vozila s ceste, što čini više od polovice nesreća. Nedopuštena brzina i dalje je ključan problem kod okolnosti prometnih nesreća.

- Pozitivno je da je smanjen broj prometnih nesreća s poginulima za gotovo 20 posto, ali je broj ukupnih nesreća gotovo jednak onima iz 2015. Prioritetan cilj je sukladno spomenutom Nacionalnom programu smanjenje broja poginulih osoba za 50 posto. Broj poginulih u prometnim nesrećama 2020. u RH ne smije biti veći od 213 poginulih – rekao je Grac iz MUP-a.

Hrvatska po sigurnosti među najgorima/Zagreb najnesigurnija metropola

U periodu 2010. do 2015. broj poginulih na cestama smanjen je za 15 posto. S 51.5 poginulih na milijun stanovnika Europa je najsigurnija regija svijeta. Za usporedbu, u SAD-u je broj poginulih na milijun stanovnika 106, a svjetski je prosjek 174.

- Tijekom 2015., podaci za prošlu još nisu dostupni, na cestama EU poginulo je 26.300 osoba, a teško je povrijeđeno njih 135.000. U čak 22 od 32 zemlje obuhvaćene istraživanjem zabilježen je porast poginulih. Troškovi društvene zajednice vezano uz prometne nesreće na nivou EU procjenjuju se na više od 100 milijardi eura. Najmanji broj poginulih na milijun stanovnika imaju Švedska (27), Nizozemska (28) i Velika Britanija (29), dok je najviše poginulih u Rumunjskoj (95), Bugarskoj (95), Latviji (94) i Hrvatskoj (82). Akcijski plan EU kaže da se godišnje broj poginulih mora smanjivati za 6.7 posto – naglasio je Lisicin iz SUP-a.

Europsko vijeće za sigurnost prometa je objavilo podatke o poginulima u prometu u europskim metropolama. Nažalost, Zagreb je na posljednjem mjestu s najviše poginulih (6) na 100.000 stanovnika. Najsigurnija metropola je Stockholm (0,7 poginulih) a slijede Beč (1,1), Berlin (1,2) i Dublin (1,2). Među najlošije rangiranim su još i Rim (4,8) i Nikozija (4,6). Ovi podaci upućuju na zaključak kako je šest puta veća vjerojatnost fatalnog stradavanja u Zagrebu nego u Stockholmu.

442.267 neispravnih automobila, prosječna starost 13.76 godina

Starost hrvatskog voznog parka za sva vozila u prošloj je godini iznosila 13.76 godina, a za osobne automobile 12.76 godina. Negativan trend porasta prosječne starosti vozila u stalnom je porastu, pogotovo od 2013. godine tj. ulaska Hrvatske u EU, što zahtjeva poduzimanje dodatnih mjera.

- Više od 2 milijuna vozila u prošloj je godini bilo na tehničkom pregledu. Od toga je 442.267 bilo tehnički neispravnih, najčešći razlozi neispravnosti su sustavi za kočenje i osvjetljenja koji čine polovicu. Imali smo i 140.009 novih registracija, ali je od toga 76.079 rabljenih od čega je značajna brojka starijih od 10 godina. Imate situacije da osoba kupi automobil i još toliko novca mora platiti na uređenje kako bi vozilo prošlo tehnički. Statistika EU kaže da je u 6 do 8 posto slučajeva za prometnu nesreću kriva neispravnost vozila, dok je u Hrvatskoj utjecaj neispravnosti vozila na nastanak prometne nesreće samo 0,2 do 0,3 posto što ukazuje na neodgovarajuću valorizaciju ovog čimbenika te zahtjeva provođenje detaljnije stručne analize uzroka teških prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama od strane ekspertnih timova – rekao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

Komentari (2)
  • miami
    miami 8:45 19.2.2017.

    U svezi parkiranja u Zagrebu .

    Gdje da se sparkiramo kad idemo u ZOO. Na onom malom mjestašcu uz bočnu cestu ?
    Pa, koliko tamo autića stane …jučer malo da se nisu potukli za parking…..

  • Jovan
    Jovan 10:46 17.2.2017.

    https://www.youtube.com/watch?v=EkcAZQOzJV0 [youtube.com]

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve