Analiziramo zašto je sezona na Mediteranu uvjerljivo najkraća u Hrvatskoj

Autor: Marija Crnjak , 11. svibanj 2016. u 15:31
Foto: Duško Marušić / Pixsell

Uočljiv je trend kontinuiranog blagog rasta prometa u rujnu i listopadu, kao i stagnacija svibnja i lipnja.

Hrvatski turizam i dalje posluje s vrlo visokom sezonalnošću, uz neke iznimke glavnina prometa ostvaruje se u dva ljetna mjeseca uz blage naznake rasta posezone, a eventualan rast predsezone izrazito je ovisan o rasporedu praznika. Također, imamo najkraću sezonu na Mediteranu i to zato što Hrvatska ima značajno manje hotela od konkurencije, pokazala je još jednom najnovija analiza Hrvatske turističke zajednice napravljena na temelju rezultata u protekle dvije, odnosno šest godina.

Pokazalo se tako da se oko 50 posto dolazaka, kao i više od 60 posto noćenja realizira u srpnju i kolovozu. Štoviše, ostaje primjetan trend dominantnog kolovoza dok čak i srpanj, nakon relativno kontinuiranog pada udjela, tek u 2015. ponovno dobiva na značaju. “Govorimo li o pred i posezoni, uočljiv je trend kontinuiranog blagog rasta prometa u rujnu i listopadu, kao i stagnacija svibnja i lipnja, tijekom kojih rezultat u velikoj mjeri ovisi o praznicima i blagdanima, pogotovo u ožujku i travnju. Preostali mjeseci i nadalje su gotovo zanemarivi u sveukupnoj strukturi turističkog prometa”, kažu analitičari HTZ-a.
Krivulja distribucije turističkog prometa domaćih turista različita je od krivulje prometa stranaca, posebice kada su u pitanju dolasci koji su kod domaćeg turističkog prometa znatno ravnomjernije raspoređeni tijekom čitave godine. Jednako je s noćenjima, iako koncentracija prometa na srpanj i kolovoz ipak ostaje naglašena.

Posezona je ipak jača nego predsezona i ima jači rast, vrlo vjerojatno zbog još uvijek toplog vremena, pogotovo kad su jadranske županije u pitanju. Promet pokazuje blagu tendenciju ili pak stagnaciju pada prometa u razdoblju od siječnja do lipnja, uz istovremeno povećanje prometa u razdoblju rujan– prosinac, pogotovo kod domaćih gostiju.

Najveću sezonalnost pritom imaju Zadarska i Šibensko kninska županija, dok od prosjeka najviše odskaču Zagreb i Dubrovnik. Zadarska županija ima najsnažnije izraženu koncentraciju turističkog prometa tijekom vrhunca ljeta (srpanj i kolovoz) na razini čitave zemlje, uz ostvarenih više od 70 posto noćenja na godišnjoj razini u navedena dva mjeseca, iako se „ovisnost“ o rezultatima ovog razdoblja ipak ne povećava, dok promet u razdobljima siječanj–lipanj i rujan–prosinac u zadnje tri godine blago raste. Šibensko-kninska županija bilježi drugi najveći rezultat vezan uz koncentraciju turističkog prometa, s vrlo blagim povećanjem udjela posezone.

Strani turisti Splitsko-dalmatinsku županiju preferiraju tijekom ljeta pa se u srpnju i kolovozu ostvaruje više od dvije trećine 2/3 stranih turističkih noćenja, a promet u pred i posezoni gotovo je izjednačen.
U usporedbi s ostatkom regija Jadrana, Dubrovačko-neretvanska županija bilježi bitno manju sezonalnost, s trendom pomicanja sezone i daljnjeg rasta prometa u pred i posezoni. Pritom strani gosti Dubrovačko-neretvansku županiju sve radije posjećuju u razdoblju predsezone, a kod prometa domaćih turista afinitet prema posjetima Dubrovniku u pred i posezoni snažno je naglašen. Čak 40 posto domaćih gostiju u Dubrovniku boravi od siječnja do lipnja, za razliku od nacionalnog prosjeka koji iznosi približno 30 posto.

I kad je Zagreb u pitanju, strani turisti nešto su skloniji posjetima tijekom ljeta nego li je to slučaj s domaćim turistima, no kod stranaca dominantno je prisutan interes za razdoblje siječanj – lipanj, kada se u Zagreb ostvaruje više od 40 posto stranog turističkog prometa.

Kada se promatra udjel „top 10 tržišta“ u ukupnom turističkom prometu po pojedinim turističkim regijama, primjetno je kako u Istri deset vodećih tržišta čini više od 80 posto ukupnog broja noćenja na. U najvećoj mjeri to je Njemačka s 23 posto udjela u ukupnom prometu u lipnju i srpnju, zbog čega i male promjene u opsegu prometa s dominantnih tržišta, kao što je nesretan raspored praznika, mogu imati značajan utjecaj na konačan rezultat regije. Za razliku od Istre, u nekim drugim regijama poput Splita, a posebice Dubrovnika ili Zagreba, udjel „top 10“ tržišta u ukupnom prometu primjetno je niži, zbog čega su te destinacije manje ovisne o jednom tržištu.

Hrvatska i dalje ima kraću sezonu od svih svojih mediteranskih konkurenata, Španjolske, Grčke, Italije i Portugala čije su krivulje sezonalnosti međusobno slične. Grčki turizam naglašenije je određen mjesecima ljetne sezone, no krivulja za Hrvatsku vidljivo odskače od ostatka Mediterana. U HTZ-u ističu kako se razlika u sezonalnosti može protumačiti i razlikama u strukturi smještajnih kapaciteta, drugim riječima Hrvatska ima premalo hotela. Naime, krivulja sezonalne distribucije prometa u hrvatskim hotelima znatno je sličnija krivuljama rezultata konkurenata, što nije slučaj s kampovima te posebice sa smještajem u domaćinstvima, koji su snažno fokusirani na usko vremensko razdoblje vrhunca ljetne sezone. Da imamo više hotela imali bi i dulju sezonu, pokazuje i ova analiza.

Komentari (4)
Pogledajte sve

Pristup analizi, tocnije zakljucivanju veze je vise nego neprimjeren! Uzrok sezonalnosti je puno dublji nego zbog same nepovoljne struktute smjestajnih kapaciteta!

zbog klime. jer ostalo ništa ne nudimo sadržajno. a prije svega, nemamo nikakvih letova, kao recimo turci ili španjolci. bez aviona nema turizma, jer ovi što nam dolaze dolaze isključivo ljeti i u proljeće zbog lijepog vremena. za engleze, ruse, skandinavce trebamo linije cijele godine a toga nemamo. ostali to imaju. a uz to smo nova država, za razliku od francuske, italije, grčke, turske…

Pa logično, svatko tko odsjeda u privatnom smjestaju dolazi zbog kupanja u moru, a hoteli mogu ponuditi, wellness, grupne ture, razne dodatne sadržaje van kupanja u moru

A triba i odmorit’. LOL

New Report

Close