Seljaci se u Hrvatskoj nemaju kod koga osigurati od suše

Autor: Božica Babić , 20. kolovoz 2012. u 17:45

U Hrvatskoj se navodnjava manje od jedan posto oranica, to je razlog zašto Croatia osiguranje ne nudi policu za sušu jer reosiguratelji ne prihvaćaju premiju koja nije vezana uz navodnjavane hektare

Nezapamćena ovoljetna suša otvorila je listu dvojbi o preventivnim mjerama koje bi smanjile buduće katastrofalne posljedice ili bar odštetama olakšale financijske probleme poljoprivrednih gospodarstava koji će, prema još neslužbenim procjenama, ove godine iznositi više od milijardu kuna.

“Suše u pravilu zahvaćaju velika prostranstva, uzrokuju štete golemih razmjera pa malo tko od osiguratelja i na svjetskoj razini nudi policu koja pokriva rizik od suše,” iznosi Hrvoje Odak, direktor Korporativnih komunikacija Croatia osiguranja razloge zašto CO nudi više vrsta (tuča, požar i udar groma, mraz, oluja i pozeba) poljoprivrednih polica ali, ne i onu za posljedice suše. U Hrvatskoj je osigurano vrlo malo poljoprivrednih površina, a čak 95 posto premije, koja već nekoliko godina u prosjeku iznosi oko 100 milijuna kuna, s poljoprivrednicima zaključi Croatia osiguranje. Od svih polica 95 posto odnosi se na osiguranje usjeva od tuče. Uz CO policu za poljoprivredu nudi još Triglav, iako industrija broji 27 društava.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otkriva da analiziraju modele osiguranja usjeva, nasada i životinja (zemljišta, farme) kao i modele i udjele subvencija koje iz proračuna daju članice EU. Kroz 15-tak dana, najavljuje, organizirat će razgovor s osigurateljima kako bi izdefinirali najbolji model za sve elementarne nepogode. Polica osiguranja jedini je dugoročno održiv i kvalitetan način zaštite poljoprivredne proizvodnje, smatra ministar međutim, nije pripravan potvrditi hoće li gospodarstvima uključenim u sustav državnih potpora isplatu uvjetovati ugovorenom policom osiguranja. Naime, neki osiguratelji neslužbeno su nam izjavili da bi lepeza poljoprivrednih polica bila konkretnija kada bi je Vlada stavila u kategoriju obvezne, poput one za autoosiguranja. Ministarstvo godinama pokriva 25 posto poljoprivrednih polica, u proračunu za 2012. za tu je namjenu rezervirano 27 milijuna kuna. Mnoge općine, gradovi i županije daju dodatne subvencije za ovu policu. Unatoč tome broj poljoprivrednika koji ugovaraju osiguranje i dalje je vrlo mali, policama je pokriveno oko četiri posto svih obrađenih hektara. Paralelno u Sloveniji je ugovorena zaštita oko 20 posto hektara, Mađarskoj 50, a u Austriji čak 78 posto. Zemlje Europe i SAD-a, koje imaju policu od rizika suše, isključivo je nude za poljoprivredne površine uključene u sustav navodnjavanja. U Hrvatskoj se navodnjava manje od jedan posto hektara i to je ključna zapreka da CO ponudi takvu policu. Naime, pojašnjava Odak, reosiguratelji prihvaćaju samo premiju po policama koje su ugovorene za navodnjavane površine. Austrija je svojedobno imala policu za sušu, no ukinuta je.

Uz SAD ovu vrstu police još nude Španjolska, Turska ali i Srbija gdje država subvencionira 40 posto cijene police. Unatoč tome, u Srbiji je lani ukupno bilo ugovoreno manje poljoprivrednih polica nego u Hrvatskoj, samo 11.548 uz premiju od 60,5 milijuna kuna. Prema istraživanju njemačkog Allianza znatno pogubnije od suše su poplave, na njih otpada čak 37 posto od svih prirodnih katastrofa na globalnoj razini. Da će poljoprivredni sektor zbog nedostatka vode i velikih suša, odnosno klimatskih promjena biti ugrožen dugoročno upozorili su i hrvatski meteorolozi. U publikaciji Dobra klima za promjene ustvrdili su da je od 2000. do 2007. godišnja šteta radi suše iznosila 0,6 posto BDP-a ili 176 milijuna eura. Država mora biti svjesna postojećih i budućih klimatskih učinaka na poljoprivredu, no trenutačno to nije tako, ocijenili su 2008. meteorolozi.

Komentari (1)
Pogledajte sve

koliko god imao averziju prema našim osiguravateljima, nikako se ne slažem s naslovom koji aludira kako je krivica na osiguravateljima.

autiorica bi trebala znati da osiguranje nije lutrija, i da osiguravatelji uvijek traže omjer između visine police i rizika, te da ne postoje neka apsolutna osiguranja neovisna o realnoj situaciji.

organizirano navodnjavanje je stoljećima činilo razliku između bogatih i razvijenih zemalja i siromaha koji ovise o ćudima vremena a da ništa ne čine na ublažavanju vremenskih nepogoda.

kako su naši poljoprivrednici bili slobodni da namjenske kredite trate na luksuzne automobile i bazene, čudi me da im uopće itko želi dati ikakvu policu.

i ministar je izvalio besmislicu, osiguranje nikad nije bilo glavna mjera zaštite od nevolja, nego samo jedna dodatna i pomoćna mjera, glavna mjera je samo i jedino industrijska organizacija poljoprivrede koristeći najnaprednije dostignuća tehnike i organizacije.

da povrćari primjerice znaju organizirati ulaganje u hladnjače, u nekim regijama bi imali 3-4 puta veći prihod, no godinama skoro nitko ne ulaže u hladnjače, a ogromna količina urada im ili propada ili ga rasprodaju za bagatelu.

i takvih primjera ima toliko da bi se mogla napisati knjiga, ali dok se dijele povlastice po političkom protežiranju, nikakva pamet kod nas neće biti na cijeni.

New Report

Close