Sedam mjera za učinkovito zapošljavanje mladih

Autor: Božica Babić , 18. svibanj 2015. u 21:59
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Privatni sektor teško se odvaja od mladih osoba koje zaposli.

Potpore za zapošljavanje ponuđene su kroz sedam mjera, obrazovanje (ne)zaposlenih sadrži šest mjera, a tu su još javni radovi sa 11 mjera te stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i potpore za samozapošljavanje.

 

Alerić

U četiri mjeseca 2015. u HZZ-u je bilo 96.017 nezaposlenih od 15 do 29 godina

Sve navedeno sadržaj je paketa mjera nazvanog "Mladi i kreativni" kojim Hrvatska nastoji značajno smanjiti visoku stopu nezaposlenosti među mladom i obrazovanom populacijom životne dobi do 29 godina. Za ovu namjenu iz fondova EU dobila je više od 66 milijuna eura za razdoblje do 2020., ali i pohvale za kvalitetno razrađen model, istaknuto je na konferenciji "Strukovno obrazovanje i garancija za mlade".  Zamjenica ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Kristina Alerić izvijestila je kako se trendovi već vidljivo mijenjaju na bolje.

"U prva četiri mjeseca 2015. prosječno je u HZZ-u bilo registrirano 96.017 nezaposlenih osoba uzrasta 15-29 godina što je u odnosu na isto razdoblje 2014. manje 21,3 posto. Istodobno je broj zaposlenih mladih rastao za 6,8 posto, na 35.472 osobe," kazala je Alerić dodavši kako je tijekom 2014. mjere aktivne politike koristilo 37.210 mladih ili 65,7 posto. Aleksandra Gavrilović, nacionalna koordinatorica projekta Garancija za mlade pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava podsjetila je kako je svim članicama ostavljena samostalnost u izboru rješenja. Hrvatska se odlučila za partnerski model u provedbi mjera, osnovan je Savjet u koji je uključeno čak 17 institucija.

 

Gavrilović

Neaktivnost mladih apsolutno je pogubna i najveći je problem

"Neaktivnost mladih apsolutno je pogubna i najveći je problem, a usto ta brojna nezaposlenost osoba iz mlađe generacije teško se rješava i radi loše gospodarske situacije, no Europska komisija ocijenila je kako smo ipak na dobrom putu," pohvalila se Gavrilović. I Alerić i Gavrilović opovrgavaju tvrdnje koje se čuju u javnosti kako je provedbena mjera "stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa" s mjesečnom naknadom od 2400 kuna srušila cijenu rada i satnicu stalno zaposlenim osobama. "Imamo odlične povratne informacije, privatni sektor koji koristi tu mjeru teško se odvaja od mladih osoba, u pravilu traži način kako ih zadržati za stalno," ustvrdila je Alerić.

Gavrilović je osim toga upozorila i na upozoravajuće podatke iz istraživanja koji otkrivaju kako se krivulja 'pamćenja znanja' ne ostvari li se zapošljavanje već nakon godinu dana uvelike urušava. "Važno je ne čekati, nego odmah uključiti mlade bilo kroz naukovanje, stručno osposobljavanje ili javne radove, trasirajući im na taj način put do zapošljavanja," istaknula je. Druga predstavnica iz HZZ-a Kristina Fleischer posebno je upozorila na činjenicu kako je iznimno važno ne zaboraviti da je Hrvatska iako mala zemlja vrlo specifična po nejednakim potrebama većine svojih regija kada je riječ o obrazovanju i tržištu rada.

 

Fleischer

Hrvatska posebnost je da svaka regija treba drugu vrstu vještina kod radnika

"Istra i Slavonija ne trebaju isto. Profesionalno usmjeravanje učenika postoji, no možda bi više trebalo usmjeravati roditelje." kazala je Fleischer. Sve tri sudionice iskazale su žaljenje zbog činjenice što hrvatski poslodavci još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju potrebu za kontinuiranom edukacijom svojih zaposlenika iako za taj trošak mogu koristiti poreznu olakšicu.    

Komentirajte prvi

New Report

Close