Hrvatska je stara europska država koja se pridružuje obitelji kojoj oduvijek pripada, zajednici država utemeljenoj na ideji prekogranične suradnje u zajedničkim institucijama, rekao je u nedjelju u Zagrebu predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

"Hrvatska je europska država i to jedna od najstarijih. Sad se pridružuje obitelji kojoj oduvijek pripada. Ona nije nova zemlja članica, ona je stara europska država koja se vraća u okrilje obitelji", poručio je hrvatskoj javnosti predsjednik Europskog parlamenta u razgovoru za Hinu.

Schulz, koji je u Zagreb došao kako bi uveličao proslavu ulaska Hrvatske u EU, priznao je da Hrvatska ulazi u EU u trenucima velikih teškoća i u njoj samoj i u Uniji, ali i izrazio optimizam zbog činjenice da Hrvatska ulazi u EU u trenutku kad se zajedničko tržište oporavlja i ponovno stječe povjerenje ulagača.

"Osim toga, u trenutku kad Hrvatska ulazi u EU, počinjemo pregovore sa susjednim zemljama, a to je prilika za Hrvatsku ne samo s gospodarskog nego i sa stajališta stabilnosti", kazao je Schulz, istaknuvši da bi alternativa u kojoj se ostaje izvan Unije, sam, kao objekt igre odmjeravanja snaga EU-a i drugih međunarodnih moćnika, bila izrazito loša.

Predsjednik EP-a Hini je rekao da je svjestan izrazito malog odaziva birača na prvim izborima za EP u Hrvatskoj, ali i izrazio uvjerenje da će se to promijeniti nabolje na novim izborima iduće godine.

"Je li bilo pametno organizirati dva puta izbore za EP u roku od jedne godine pitanje je na koje odgovor mora dati netko drugi a ne ja, a odaziv je bio slab, možda i zbog činjenice da su izbori organizirani prije službenog ulaska zemlje u EU", kazao je Schulz, ocijenivši da će na idućim europskim izborima odaziv biti veći jer će za njih kandidate nominirati europske političke obitelji koji će se u svim zemljama natjecati za položaj idućeg predsjednika Europske komisije. Idućeg predsjednika EK imenovat će EP.

"Na sljedećim izborima birat ćemo predstavnike koji će imati jasan zadatak – oni s desnice glasovat će za kandidata desnice, a oni s ljevice za kandidata te opcije. To znači da će građani Hrvatske birati i kandidata za najviši položaj u izvršnoj vlasti u Europi u skladu sa svojim političkim uvjerenjima, neovisno iz koje zemlje on dolazi. Potpuna je novost to da će se nacionalne političke stranke u nacionalnoj kampanji natjecati za nadnacionalne kandidate. Smatram da će to u potpunosti promijeniti karakter idućih europskih izbora", rekao je Schulz, čije se ime spominje kao vrlo izglednog kandidata socijalista za novog predsjednika EK.

"Moje se ime često spominje u javnosti i meni je čast da ljudi smatraju da sam ja ne samo mogući kandidat, već i mogući budući predsjednik EK, ali je još puno prerano da se o tome raspravlja", rekao je Schulz.

Na pitanje o tome slaže li se s prevladavajućom politikom stroge štednje kojom bi se trebalo izaći iz krize, predsjednik EP-a bio je kristalno jasan.

"U potpunosti sam protiv politike stroge štednje, jer se ona svodi na rezanje javne potrošnje, a to odbija ulagače. Misliti da će stroga štednja vratiti povjerenje ulagača je pogrešno, jednostavno pogrešno", kazao je Schulz, napomenuvši da njegovo stajalište godinama dijeli i velika većina zastupnika Europskog parlamenta.

"Samo režemo, režemo i režemo, a povjerenje ulagača se ne vraća. Nijednog ulagača ne mogu zadovoljiti proračunski rezovi, njega zanima uspješnost njegovih investicija", napomenuo je, dodavši kako je nesumnjivo potrebna proračunska stega, jer su dugovi nekih zemalja doista preveliki, ali i ustvrdio da se oni nikad neće smanjiti ako se ne ostvari višak prihoda,

Ocijenio je da treba povećati prihode država povećanjem poreza, ali ne običnim građanima, nego transnacionalnih poreza, treba zatvoriti porezne oaze i onemogućiti izbjegavanje plaćanja poreza, strateški ulagati u rast, osobito u otvaranje novih radnih mjesta za mlade, osmisliti dobre kreditne programe za mala i srednja poduzeća koja najviše zapošljavaju mlade ljude i omogućiti im financijske olakšice.

Schulz je rekao da se ne slaže s onima koji traže da se mnoge ovlasti s europske razine ponovno vrate državama članicama, jer oni ne govore o kojim je ovlastima riječ ni koje bi koristi bile od toga.

Ali, kako tvrdi, jest za dogovor i pravilno raspoređivanje posla između EU-a i zemalja članica. "Meni uopće nije sporno da se sve ono što se može učiniti na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini tamo i treba raditi. Što se proces odlučivanja više približi građanima, to bolje za demokraciju", kazao je, napomenuvši da zna o čemu govori jer ima 11-godišnje iskustvo na položaju gradonačelnika jednog grada u Njemačkoj.

EU se doista ne treba baviti vodoopskrbom ili prometnim uređenjem neke regije jer su to, kako tvrdi Schulz, problemi lokalne zajednice i moraju se tamo rješavati, a EU mora biti odgovorna za nadnacionalne probleme kao što su borba protiv organiziranog kriminala, klimatske promjene i slično.

"Moja je ideja Europa podijeljenih odgovornosti u kojoj će se više odgovornosti dati i nacionalnoj i lokalnoj i regionalnoj razini, ali u određenim područjima i europskoj razini", dodao je.

Predsjednik EP-a tvrdi da nakon ulaska Hrvatske EU ne može zatvoriti vrata drugim zemljama aspiranticama na članstvo jer je upravo perspektiva ulaska u EU u nekom trenutku osigurala mir i stabilnost na zapadnom Balkanu i to bi se moglo promijeniti kad bi proširenje stalo.

"No, moramo biti iskreni – postoji određeni zamor glede proširenja, a to je osjetila i Hrvatska", kazao je Schulz, dodavši kako se zemljama koje teže ulasku u EU mora reći da moraju reformirati svoja društva ali i da EU mora i sama poduzeti reforme.

"Reći ću to ovako – da je EU danas savezna država i da zatraži članstvo u EU, bila bi odbijena zbog vlastitih demokratskih deficita. Dakle, moramo reformirati EU prije daljnjeg proširenja", kazao je Schulz.

Na pitanje da prokomentira odustajanje njemačke kancelarke Angele Merkel od dolaska na proslavu u Zagreb, Schulz je kazao kako je on ovdje u svojstvu predstavnika EP-a, a ne njemačke oporbe.

"Shvatio sam da je kancelarka Merkel odabrala radije poslati video poruku ovamo jučer, nego doći osobno, a ne bih želio komentirati je li tu riječ o političkom signalu", kazao je predsjednik EP-a.