Prijedlozi Hrvatske udruge poslodavaca o pojednostavljenju poreznog sustava i fleksibilizaciji tržišta rada, predstavljeni jučer na Danu poduzetnika, nisu dobilzi željenu podršku vrha državne vlasti. Premijer Ivo Sanader ocijenio je HUP-ovu inicijativu kao dobru podlogu za raspravu između socijalnih partnera, ali je upozorio da ne postoje analize koje bi potvrdile da je upravo takozvani sustav flat taxa u zemljama koje su ga uvele rezultirao gospodarskim prosperitetom.
“Ne treba ići grlom u jagode, raspravit ćemo o tome, ali zalažem se da gradimo vlastiti, hrvatski model povećanja konkurentnosti”, kazao je premijer. U sličnom duhu govorio je i predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, koji je načelno podržao ciljeve povećanja rasta i zaposlenosti naglašavajući kako će se do kraja svog mandata zalagati za uspostavu socijalno-tržišnog modela skandinavskog tipa, oprečnog neoliberalnom modelu fleksibilizacije tržišta rada.

Rasprava na GSV-u
“Reformi moramo pristupiti pažljivo. Ako bi se primijenio model koji HUP predlaže, produbile bi se nejednakosti i smanjio stupanj kohezije u društvu jer flat tax ima snažan redistributivni efekt”, istaknuo je Mesić, koji smatra da bi uvođenje tog sustava impliciralo ograničenje mogućnosti aktivnog vođenja fiskalne politike. HUP-ove reformske prijedloge Mesić zato shvaća kao dobru podlogu za otvaranje šire reformske rasprave unutar Gospodarsko-socijalnog vijeća, koja je dobrodošla i prema mišljenju premijera Sanadera. Premijer za konkretniji odgovor o tome treba li se upustiti u uvođenje flat taxa ili pojednostavljenje poreznog sustava, kako svoju inicijativu naziva HUP, čini se nedostaje analiza o tome jesu li njegovi mehanizmi doista utjecali na pozitivna ekonomska kretanja. “Na to još nemamo odgovor, a smatram da je naš sustav u nekim dijelovima i bolji od onoga koji je uveden u Slovačkoj, ali ga ne uspijevamo marketinški prodati”, kaže Sanader koji priznaje da je u oporbi bio velik zagovornik flat taxa, te da od tog promišljanja još nije odustao do kraja. No smatra kako se u porezne izmjene ne može ići isključivo radi “marketinške atraktivnosti” i bez uvažavanja hrvatskih specifičnosti i u pogledu poreznog sustava i vezano uz drugi prijedlog poslodavaca. U nastojanjima da budemo konkurentni, ne bismo smjeli zanemariti kompomentu socijalne osjetljivosti”, kaže premijer.

Načelna rješenja
“Nisam vas htio obeshrabriti, htio sam samo upozoriti na kompleksnost tih pitanja jer varaju se oni koji olako misle da će flat tax riješiti naše probleme”, zaključio je Sanader, koji je, čini se, slično kao i Mesić, čelnicima HUP-a poslao neizravnu poruku da nisu ponudili cjelovitu reformu. Mesić je to po svom običaju učinio kroz anegdotu o stonogi i sovi. Stonoga iz priče obratila se za pomoć sovi jer zbog nogu koje mora obuvati stalno kasni na posao. Sova je stonogu posavjetovala da se pretvori u pticu pa će s krilima uvijek biti brza. “Ali kako ću to postići?”, pitala je stonoga. “Ne znam, ja ti nudim načelno rješenje”, odgovorila je sova. Mesić je dosjetkom izazvao brojne komentare, a najčešći je bio: “Rugala se sova sjenici.”
(Mirela Klanac)

Poreznom reformom do gospodarskog rasta od 7%

Predložene izmjene poreznog sustava uključuju uvođenje dviju stopa poreza na dohodak (15 i 25 posto) umjesto sadašnje četiri, radikalno povećanje osobnog odbitka (s 16.000 na 51.000 godišnje), snižavanje stopa doprinosa za 7 postotnih poena, smanjenje PDV-a sa 22 na 20 posto, ukidanje nulte stope i međustope PDV-a, ukidanje brojnih poreznih olakšica i izuzeća, uvođenje poreza na kamatu i kamatni dobitak, te povećanje trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode.
Damir Kuštrak, voditelj HUP-ova tima za poreznu reformu, istaknuo je da bi se predloženim poreznim izmjenama ukinula sadašnja situacija u kojoj je porez na rad znatno veći od poreza na kapital, što obeshrabruje ulaganje u nova radna mjesta i zapošljavanje. Tvrdi da bi se time najviše okoristili građani čije su plaće između 3 i 7 tisuća kuna, odnosno većina zaposlenih. Njihove neto plaće, procjenjuje HUP, povećale bi se 11 do 17 posto. Znatne koristi imali bi i poslodavci jer bi im se smanjili izdaci za poreze i prireze između 36 i 42 posto, dok bi ukupnan trošak rada bio manji 1,9 posto. Makroekonomski učinci reforme, prema izvješću HUP-a, bili bi značajni. U osnovnom scenariju, ako ne dođe do predloženih promjena, procjenjuju da bi stopa realnog rasta BDP-a iznosila 4,5 posto. “Kada bi se cijeli paket reformi primijenio u godinu dana, stopa relnog rasta BDP-a povećala bi se na 6,8 posto”, kazao je Mark Gallagher, savjetnik USAID-a, koji je sudjelovao u izradi HUP-ove porezne reforme. To znači ubrzanje ekonomskog rasta od oko 50 posto! Osim toga, ocjenjuju da bi porezna reforma povećala prihode proračuna sa 107 milijardi na gotovo 112 milijardi kuna, a deficit opće države smanjio bi se sa 5 posto na 2,9 posto BDP-a. Za tako smjele procjene HUP ipak nije ponudio mnogo više od vlastitog uvjerenja da predložene reforme jamče gotovo idealan razvojni scenarij. No istaknuli su da, sama po sebi, porezna reforma nije dovoljna za ekonomski uspjeh, već treba biti samo dio šireg reformskog procesa.
M. Klepo

MARTINA DALIĆ: PRIJEDLOG HUP-a MI JE OSOBNA SATISFAKCIJA
Državna tajnica za strategiju Martina Dalić priznaje da ima prostora za pojednostavljenje poreznog sustava, i smanjivanjem broja stopa i u administrativnim postupcima za obračunavanje, ali u perspektivi od šest, sedam godina. Dalić u prijedlozima HUP-a pronalazi i “osobnu satisfakciju”. Bila je, podsjeća, u stručnom timu koji je svojedobno radio na uvođenju jedne stope PDV-a, poreza na dohodak s dvije stope u kojem je osobni odbitak bio glavni instrument olakšica.

ŽELJKO LOVRINČEVIĆ: “ISTA META, ISTO ODSTOJANJE”
Jedan od prijedloga posljednje porezne reforme, u čijoj sam izradi sudjelovao, bilo je ukidanje svih poreznih olakšica i neefektivne stope poreza na dohodak od 45 posto. Na kraju je prihvaćeno kompromisno rješenje kojemu je znatno kumovao i HUP. Pojedini njegovi članovi, osobito iz bankarskog sektora, bili su protiv ukidanja olakšica za stambena ulaganja, zdravstveno i životno osiguranje. Nisu podržali ni prijedlog oporezivanja kamata i kapitalnih sredstava, pa se sada vraćamo na početak priče, ali uvjeti za provođenje danas nisu ništa povoljniji. Ista meta, isto odstojanje.

NADAN VIDOŠEVIĆ: OPREZ S POREZOM NA IMOVINU
“Dobro je da je HUP postavio pitanje porezne reforme i fleksibilizacije tržišta rada kao platformu za raspravu jer su oba bitni elementi opće konkurentnosti. No unutar prijedloga mogu se detektirati dvije osjetljive točke: prva je prijenos poreznog tereta s individualnog na izravno oporezivanje, a tu prije svega mislim na porez na imovinu. To bi prije svega bilo važno političko pitanje jer porez na imovinu potiče građane na prodaju.

EMIL TEDESCHI: USPJELI SMO, IZBORILI SMO RASPRAVU NA GSV-u
Suzdržanost premijera Sanadera i predsjednika Mesića prema njihovim prijedlozima u HUP-u nisu doživjeli i kao odbijenicu.
“Sam premijerov govor bio je izvanredan, premijer je uvijek nadahnut kad govori o poduzetnicima”, prokomentirao je predsjednik HUP-a Emil Tedeschi, koji smatra uspjehom što je premijer obećao njihove inicijative uvrstiti na dnevni red GSV-a.
No kao i ostali čelnici HUP-a, Tedeschi je imao potrebu razjasniti da su mnogi pogrešno protumačili njihov prijedlog pojednostavljenja porezne reforme kao inicijativu za uvođenjem flat taxa iako, tvrde u HUP-u, među njima postoje znatne razlike.

ZDENKO MUČNJAK: HUS ZA FLEKSIGURNOST
Konsenzus o pitanju fleksibilizacije tržišta rada je moguć, no samo uz uvjet da se temelji na cjelovitoj analizi postojećeg stanja u Hrvatskoj, te ako to uključuje primjenu koncepta fleksigurnosti, u kojem je posebno angažirana država s pomoći radnicima između dva posla. Nažalost, analitička podloga za HUP-ov model fleksibilizacije je nekvalitetna, u prvom redu jer polazi od iskustava drugih zemalja, a ne uključuje rezultate primjene fleksibilnijih pravila na tržištu rada implementiranih 2003. godine koji su poražavajući.