Iako se hrvatski građani ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ne mogu masovno zapošljavati u Njemačkoj, od restrikcija su izuzeta neka deficitarna zanimanja, ponajprije ona u medicini, a nešto manje u ugostiteljstvu. S obzirom na to da zahvaljujući prethodnim iskustvima cijene kvalitetu obrazovanja medicinskoga kadra u Hrvatskoj, njemački su se poslodavci u potrazi okrenuli najvećim dijelom Hrvatskoj.

U tome im od prije nekoliko tjedana pomaže mladi poduzetnik Danijel Alemu, čija je tvrtka SEPL zadužena za posredovanje pri zapošljavanju u Njemačkoj. Surađuje s njemačkim i hrvatskim zavodom za zapošljavanje i brojnim poslodavcima u Bavarskoj, ali i ostatku Njemačke."Interes poslodavaca, ali i radnika, je golem. Samo bavarskim zdravstvenim ustanovama, od bolnica, patronaža do staračkih domova, hitno je potrebno 2400 medicinskih sestara, odnosno medicinskih tehničara, kojih u Njemačkoj nema dovoljno, pa su ih prisiljeni uvoziti. Naš prvi klijent u Hrvatskoj je zarađivao oko pet tisuća kuna, u Njemačkoj će mu početna plaća biti dvije tisuće eura. U lipnju smo počeli raditi i u prvih tjedan dana bez ikakve reklame, samo putem osobnih veza i preporuka, imali smo jedanaest medicinskih djelatnika iz Hrvatske koji su već ušli u proces. U ugostiteljskom sektoru imamo jednu veliku ponudu: u Hrvatskoj pronaći čak 300 radnika za potrebe jednoga globalnog lanca brze hrane", kaže Alemu, rođeni Zagrepčanin koji je trbuhom za kruhom kao medicinski tehničar u München stigao preko hrvatskog Zavoda za zapošljavanje prije 13 godina.

S obzirom na velike potrebe njemačkoga tržišta za uslugama skrbi o starijim i nemoćnim osobama, Alemu se prije godinu i pol u glavnom gradu Bavarske odlučio upustiti u poduzetničke vode. Otvorio je vlastitu ustanovu za patronažu koja sad zapošljava tri djelatnika, no uskoro planira povećati njihov broj. Uz pomoć brojnih kontakata s različitim poslodavcima u zdravstvu koji imaju golemu potrebu za radnicima, ali i drugim sektorima kao što je ugostiteljstvo, odlučio je pokrenuti tvrtku za posredovanje u zapošljavanju. Radnike spaja s poslodavcima, pokreće postupak za dobivanje radne dozvole, pomaže u osiguranju smještaja te sređuje papire za zdravstveno i mirovinsko. Provizuju za posredovanje plaća poslodavac.

"Ulaskom Hrvatske u EU procedura dobivanja radne dozvole znatno je pojednostavljena jer radnicima više ne treba boravišna dozvola, na temelju ugovora s poslodavcem pokreće se postupak za dobivanje radne dozvole koji traje od četiri do šest mjeseci. Ugovori se obično sklapaju na godinu dana uz pola godine probnog rada, no uvijek se produljuju", objašnjava Alemu. Tvrdi da su potrebe njemačkih poslodavaca tako velike i hitne da su neki poslodavci spremni progledati kroz prste i radnicima koji ne znaju njemački. Kako se predviđa da će do 2020. na jednog radno aktivnog stanovnika u Njemačkoj doći 12 umirovljenika, potrebe u sektoru skrbi i njege porast će za 40 posto. Osim u navedenim sektorima, Alemi je nešto manji interes zamijetio među inženjerima, dok je "bauštela", na koju su stanovnici bivše Jugoslavije u Njemačku išli u prošlom stoljeću, zbog niske cijene rada sad rezervirana za Rumunje i Bugare.