Sadit će voće i povrće prema mjesečevom kalendaru i planetama

Autor: Agencija VLM , 09. rujan 2013. u 11:30
Thinkstock

Nama bi više odgovaralo da se zaposlimo kod nekog – kaže Zoran Bogdan, koji zasad ne razmišlja o otvaranju OPG-a.

– Optimistična sam jer nam se javilo dosta ljudi – kaže Bernarda Orehovec, pionirka u biodinamičkoj poljoprivredi, koja se kao predavačica uključila u projekt društvenog uključivanja i zapošljavanje Roma upravo kroz biodinamičku poljoprivredu, koju je osmislio dr. Rudolf Steiner (1861. – 1925.). Osnivanje barem triju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i zadruge cilj je projekta vrijednog 132.818 eura. Djelomično ga sufinanciraju EU i vladin Ured za udruge, a nositelj mu je čakovečka udruga Autonomni centar ACT, u kojoj ističu da su Romi marginalizirani i teško dolaze do posla. Čak 72 posto odraslih nema završenu osnovnu školu.

– Veće sudjelovanje Roma na tržištu rada poboljšat će ekonomsku produktivnost, smanjiti državne izdatke za socijalnu pomoć i povećati prihode od poreza na dohodak. Stvarat će se u javnosti pozitivno ozračje i veća otvorenost prema Romima. To je izravan doprinos njihovoj integraciji – istaknuli su voditelj projekta Teo Petričević i projektna asistentica Rusalka Majer.

Izradit će se tri kurikuluma za osposobljavanje za biodinamičkog povrtlara, voćara, te skupljača i uzgajivača ljekovitog i jestivog bilja. Gospodarstva će se opremiti sjetvenim materijalom i alatom. Za biodinamičku poljoprivredu specifično je da se u uzgoju ne koriste pesticidi i herbicidi, već isključivo prirodni biljni preparati koji se primjenjuju u točno određenim razdobljima rasta biljke, u skladu s vremenskim i planetarnim utjecajima. Biodinamičari prate “Mjesečev sjetveni kalendar”.

– S pripadnicima romske zajednice već sam surađivala preko javnih radova. Zoran Bogdan iz Pribislavca uz pomoć supruge uređuje svoj ekološki vrt, a očekujem da će on biti prvi nositelj OPG-a i najbolji primjer ostalima – kaže B. Orehovec. No, Bogdanovi o OPG-u zasad ne razmišljaju.

– Nama bi više odgovaralo da se zaposlimo kod nekog. Ovdje u naselju plastenici nemaju smisla jer će nam sve porušiti, pa ne vidim kako obrađivati vrt za prodaju. Ovo što sadimo, rajčicu i krastavce, sadimo za vlastite potrebe – kaže Z. Bogdan (46).

Komentirajte prvi

New Report

Close