Zagrebački obrtnici apelirali su jučer na Vladu da ubrza donošenje uredbe o prodaji poslovnih prostora u državnom ili u vlasništvu lokalne samouprave obrtnicima koji te prostore imaju u dugogodišnjem zakupu. Ta uredba, naime, trebala je biti donesena još prije pune dvije godine, najkasnije u veljači 2005. godine, kako je Vladi naložio zakon o zakupu poslovnog prostora iz 2004. godine, no to se nije dogodilo, pa su Vladu na problem, koji je zapravo i najprisutniji u gradu Zagrebu, obrtnici upozorili i jučerašnjim okruglim stolom u Obrtničkoj komori Zagreb posvećenom tom problemu. Riječ je, naime, o pokušaju izjednačavanja prava obrtnika s pravima velikih poduzetnika i građana kojima je kroz procese pretvorbe i privatizacije, odnosno otkup društvenih stanova, omogućeno stjecanje vlasništva nad nekretninama, a prijašnji propisi u takav položaj nisu stavljali obrtnike.

Visoke najamnine
Štoviše, nakon što je započeo povrat oduzete imovine za vrijeme jugoslavenske komunističke vlasti, mnogi su se obrtnici bili prisiljeni napustiti prostore u kojima su djelovali dugi niz godina zato što su im novi vlasnici u pravilu postavljali visoke cijene najma prostora. Ta se problematika aktualizirala za mandata bivšeg ministra obrta, malog i srednjeg poduzetništva, HSS-ovca Željka Peceka, no lokalne vlasti u pravilu nisu imale mnogo sluha za zahtjeve obrtnika da im se omogući povoljniji najam prostora u nekom drugom gradskom posjedu. No kako je uglavnom riječ o prostorima na atraktivnim gradskim lokacijama, to su se i politička koplja lomila zbog mogućnosti povoljnog najma ili prodaje poslovnih prostora obrtnicima. HSS je za mandata aktualne vlade gurnuo u proceduru prijedlog zakona o prodaji državnih i gradskih poslovnih prostora, no poduprli su ga samo IDS i HSP. HNS-ovac Srećko Ferenčak u Saboru je protivljenje tom prijedlogu argumentirao tvrdnjom kako će gradske vlasti prodajom po nižim cijenama od tržišnih izgubiti dio prihoda u proračunu, a posebice mu je sporna bila mogućnost prodaje tih prostora bez javnog natječaja. No takvu mogućnost, kojoj se isprva protivio i HDZ, izborila je bivša ministrica pravosuđa i predsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt, proguravši koncem 2004. godine prijedlog zakona o prodaji poslovnih prostora u državnom i gradskom vlasništvu obrtnicima, a koji im omogućava među ostalim ponovni zakup ili otkup prostora pod povoljnim uvjetima te im se priznaje ulaganje u poslovni prostor. No za realizaciju te zakonske mogućnosti, odnosno preciznije definiranje uvjeta i postupka prodaje, nužno je bilo donošenje spomenute uredbe. Obrtnici ne žele komentirati ima li odlazak Vesne Škare-Ožbolt iz Vlade i koalicije s HDZ-om izravne veze s nedonošenjem uredbe kojom će povoljno doći do nekretnina u kojima posluju. Jučer se obrtnicima pomoćnik ministrice pravosuđa Boris Koketi ispričao što uredba još nije donesena, a što je zagrebačkim obrtnicima i sam inače najavljivao na sličnom skupu organiziranom prošle godine.

Dogovor s ministricom
Iako je i u HDZ-u u raspravama o tom pitanju bilo mnogo skepse, među ostalim i stoga što bi se time u neravnopravan položaj dovelo i same obrtnike s obzirom na to da “nisu svi u komunizmu imali sreću u zakup dobiti državni ili gradski poslovni prostor”, čini se da je i u HDZ-ovim redovima sada ipak prevladao stav da se ide u prodaju poslovnih prostora obrtnicima. Prije nekoliko dana to je dogovoreno i na sastanku predsjednika Hrvatske obrtničke komore Mate Topića s ministricom pravosuđa Anom Lovrin, koja je obećala brzo riješenje tog problema. Ivan Obad, predsjednik OKZ-a, istaknuo je jučer da je u postupku povrata ukupno između pet i šest tisuća poslovnih prostora, i to uglavnom u Zagrebu, a još je oko tisuću poslovnih prostora čiji je vlasnik Grad Zagreb ili se njegovo vlasništvo utvrđuje.