Do kraja siječnja Hrvatska bi trebala dobiti novi Zakon o radu (ZOR). No te nove promjene neće predstavljati konsenzus socijalnih partnera o najvažnijima pitanjima, poput rada na određeno vrijeme ili otkaznih rokova, već će biti kozmetičke prirode. Naime, razlog promjenama samo je suglasnost poslodavaca i sindikata o preraspodjeli radnog vremena prema kojem će radnici u noćnim smjenama umjesto osam sati moći raditi 12 sati kao i prije.

Premda među sindikatima i poslodavcima postoji konsenzus da se novi i temeljitiji ZOR donese u najkraćem roku te da novi krug pregovora krene pokraj siječnja, većina sugovornika Poslovnog dnevnika u to sumnja. “Bilo koja verzija Zakona o radu jako bi teško zadovoljila i sindikate i poslodavce, a Vladi u izbornoj godini ne odgovara sukob ni s jednom stranom”, rekao je jedan od izvora blizak Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Vlada je u studenome sa sindikalnim središnjicama potpisala sporazum prema kojem se ukidaju pravilnici o radu, definira otkazivanje kolektivnih ugovora te definira da kolektivni ugovori mogu trajati maksimalno godinu dana nakon isteka. I dok sindikati očekuju da će taj dogovor biti temelj novog ZOR-a, poslodavci ga osporavaju.“Ovaj sporazum?nema pravnog učinka i mi ćemo ga tretirati kao da je to zahtjev sindikalnih središnjica o kojem možemo pregovarati. Ne može se jednim potezom ukinuti pravilnik o radu, institut koji između ostalog regulira i pravo na naknadu za prijevoz, slobodne dane, božićnicu, regres, sve čega bi se radnici teško odrekli”, objašnjava Nataša Novaković, pravna savjetnica glavnog direktora HUP-a. Sporazum s Vladom nema alternativu za sindikate. “Svjesni smo da postoje određeni problemi koje navode poslodavci, o nekim smo stvarima i spremni pregovarati, ali o dogovoru s Vladom ne”, poručuje Vilim Ribić, koordinator sindikalnih središnjica.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, dodaje da će sindikalna strana tek morati sjesti za stol i dogovoriti svoje zajedničke zahtjeve prema poslodavcima i Vladi, no prema najavama oni će biti dijametralno suprotni od poslodavačkih zahtjeva. Zato mnogi i sumnjaju u brz dogovor.Uza sve navedeno, za poslodavce je preduvjet bilo kakvih pregovora donošenje zakona o reprezentativnosti sindikalnih središnjica. Takav bi zakon pokazao odnose snaga na sindikalnoj sceni na nacionalnoj i granskoj razini, ali i na razini poduzeća. Tek tada, kažu u HUP-u, treba krenuti u promjene rigidnoga hrvatskog radnog zakonodavstva.“Visina doprinosa i poreza koji se plaćaju u Hrvatskoj su među najvišima u regiji. U takvoj situaciji stranom investitoru puno je bolje ulagati u državu u kojoj je radna snaga jeftinija te u kojoj neće imati problema sa zapošljavanjem radne snage, odnosno otkazivanjem ugovora o radu, a to nije Hrvatska”, zaključila je Novaković.

Zahtjevi sindikata

reguliranje rada na određeno vrijeme
zaštita radnika pri otkazivanju ugovora o radu
reguliranje visine otpremnina
reguliranje pravilnika o radu, odnosno dokumenta koji će ga zamijeniti
ojačati ulogu sindikata te olakšati osnivanje sindikata u privatnom sektoru
postrožiti neisplatu plaća
opći kolektivni ugovor
supstitut doprinosa solidarnosti

Zahtjevi poslodavaca

redefiniranje plaćene stanke na radu
izmjena instituta otpremnine
izmjena ugovora na određeno vrijeme
kraći otkazni rok
smanjenje zaštićenih kategorija radnika
redefiniranje isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor
produžena primjena pravnih pravila kolektivnih ugovora
redefiniranje malog poslodavca itd.