Akcijski plan Plenkovićeve vlade za administrativno rasterećenje gospodarstva za prošlu godinu obuhvaćao je 104 mjere s procjenom da će se implementacijom postići uštedu za poslovni sektor od oko 1,5 milijardi kuna.

Nema analiza koliki je efekt i postignut, tek se zna da je provedeno 60 posto mjera, a ostatak će se provoditi ove godine, paralelno s novim paketom za 2018. koji, pak, obuhvaća 98 mjera i prilično slabiji očekivani efekt ušteda, ukupno 625,9 milijuna kuna. Dio mjera iz novog paketa već je tijekom pripreme pokrenut, primjerice ukidanje obveze vođenja evidencije o isplaćenim predujmovima dobiti i pojednostavljenje popunjavanja obrasca PD-IPO, a prije tjedan dana kroz zakon o šumama pokrenuto je ukidanje obveze plaćanja šumske naknade za male poduzetnike, odnosno za 90% od 190 tisuća poduzetnika koji su plaćali taj namet. 

Rez do kraja
Među novim potezima dva su stopostotna ukidanja obveza posebno financijski vrijedna, a oba dolaze iz Porezne uprave. Radi se o ukidanju obveze vođenja evidencije o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka od nesamostalnog rada, doprinosa i poreza, koje su u državnu blagajnu donosile gotovo 471 milijuna kuna, a druga obveza koja se ukida je evidencija o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada od koje se ubiralo 89 milijuna.

Ministarstvo financija trebalo bi se pobrinuti za njihovo brisanje iz pravilnika o porezu na dohodak do kraja lipnja.  Spomena vrijedna su i najave ukidanja popunjavanja određenih podataka kod podnošenja godišnje prijave poreza na dobit, koja sada predstavlja teret od 130 milijuna, a nakon promjena najavljenih u četvrtom tromjesečju opterećenje bi bilo svedeno na dva milijuna kuna. Ostala rasterećenja iz akcijskog plana možda su financijski manje vrijedna, no poduzetnicima oduzimaju dragocjeno vrijeme i energiju, pa ih poslodavci pozdravljaju. Primjerice dostavljanje izvješća o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za one koji su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak do kraja godine uspostavit će se sustav ispunjavanja obrasca putem portala e-Porezna.

Dio aktivnosti odradit će se zahvaljujući digitalizaciji i informatičkoj povezanosti državnog aparata, pa primjerice Carinska uprava neće više tražiti dostavu potvrda Porezne uprave za cijeli niz pravilnika, primjerice kod evidencije u registre trošarinskih obveznika ili korisnika prava na povrat trošarine, ili pak više neće tražiti da joj se dostavljaju potvrde iz sudskog ili obrtnog registra, preslike osobnih iskaznica i slični dokumenti, čije prilaganje u osnovi nije ni iziskivalo veća davanja, ali se time umanjuje administriranje koje poduzetnicima stvara opterećenje.

Poticaj turizmu
MUP će izaći u susret poduzetnicima koji se bave detektivskim poslovima, a koje u zadnjem kvartalu kani potaknuti davanjem mogućnosti da dopuštenja za obavljanje poslova i izrade detektivske iskaznice ishode elektroničkim putem. Za poduzetnike u turističkom sektoru dobra vijest je da se smještaj sezonskih radnika više neće tretirati kao ugostiteljska usluga smještaja, što će, procjenjuju u Vladi, donijeti uštedu od 9 milijuna kuna.

Spremaju se nova smanjenja obveze plaćanja članarina turističkim zajednicama, no bez konkretnijih najava djelatnosti na koje se to odnosi. Tek se procjenjuje da bi se time sadašnjih 13 milijuna kuna davanja smanjila na 2 milijuna Tu članarinu, pak, privatnim će se iznajmljivačima omogućiti da je plaćaju na (polu)godišnjoj, umjesto na mjesečnoj razini. 

Deranja (HUP):

Dobar početak
"Ovaj reformski paket pridonosi konkurentnosti gospodarstva kroz financijske uštede i administrativno rasterećenje, a kao sudionici ovog procesa smatramo da je ovo početak iza kojeg je ključno nastaviti intenzivnije raditi na uklanjanju svih onih propisa i nameta koji suvišno opterećuju poslovanje", poručuje predsjednica HUP-a Gordana Deranja, koja će nešto konkretnije komentare i preporuke Vladi iznijeti izravno danas na zajedničkoj konferenciji HUP-a i Vlade "Bolji propisi za bolje poslovanje". U Hrvatskoj na tvrtke učinak ima 570 propisa koji nameću 1.800 raznih administrativnih obveza.