Nisam čuo nijedan podatak koliko ćemo u odnosu na danas u 2020. imati veću proizvodnju mlijeka, ili koliko više goveda i svinja. Je li cilj Ministarstva poljoprivrede pri izradi programa ruralnog razvoja (PRR) za 2014.-2020. bio zadovoljiti Europsku komisiju ili izraditi razvojni model prema potrebama nacionalnog agrara? Upitao se to Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskoga župana, jedan od sudionika panela na temu “Hoćemo li zbog kašnjenja izrade PRR-a u 2014. ostati bez 332 milijuna eura iz proračuna EU”, održanog na inicijativu Zbora agrarnih novinara Hrvatskoga novinarskog društva.

Pomoćnica ministra poljoprivrede Davorka Hajduković istaknula je kako se od kolovoza intenzivno radi na PRR-u te da očekuje njegovo prihvaćanje na Vladi u siječnju 2014., dok bi objava prvoga natječaja mogla biti u lipnju. U idućoj godini planira se provedba osam, u ostatku razdoblja po 18 mjera godišnje, odobravat će se 50-stotni avansi ili isplata potpore u tri obroka. “Ulaganjima kroz novo investicijsko razdoblje hrvatski agrar bit će poput svemira”, nadopunila je pomoćnicu ministra Nada Trgovčević Letica, načelnica sektora u Ministarstvu poljoprivrede.

Predsjednik Udruge konzultanata za ruralni razvoj Kristijan Mavrek uzvratio je kako je PRR lijep golub na grani, a u ruci je samo vrabac, odnosno IPARD iz kojega se dogodine može uzeti samo 25 milijuna eura. “Na čekanju stoji velik broj projekata, poljoprivredna gospodarstva žele natječaje, a njih nema. Izgubili smo cijelu ovu godinu”, upozorio je Mavrek. Gradonačelnik Pazina Renato Krulčić, usto voditelj LAG-a Središnja Istra, zatražio je da se u PRR-u prepoznaju projekti komunalne infrastrukture poput klaonica ili otkupnih stanica za mlijeko. “Moglo bi se dogoditi da za koju godinu imamo mnoge blagodati PRR-a, ali ne i ljude koji bi ga mogli provoditi, unutrašnjost Istre već je pusta, nema stanovnika”, upozorava Krulčić.