Ribić i Matijašević nezadovoljni preporukama EK

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio je danas, komentirajući preporuke Europske komisije (EK) za smanjenje proračunskog deficita, da takva politika s konceptom kontrakcije ne može dati rezultata ni u Hrvatskoj niti u Europskoj uniji, jer ne vodi nikamo.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio je danas, komentirajući preporuke Europske komisije (EK) za smanjenje proračunskog deficita, da takva politika s konceptom kontrakcije ne može dati rezultata ni u Hrvatskoj niti u Europskoj uniji, jer ne vodi nikamo.

EK nije u stanju ponuditi novi, kejnzijanski koncept i ne shvaća što se u Hrvatskoj događa. Traže povećanje efikasnosti, ali i smanjenje plaća koje će dovesti do daljnjeg slabljenja i udara na potražnju što je neprihvatljivo i neizdrživo, jer je stanovništvo ionako prezaduženo, rekao je Ribić.

Problem se pokušava riješiti na pogrešan način, jer je uzročnik krize slaba agregatna potražnja, što dovodi do smanjenja proizvodnje, a time i investicija. I u EU investicije su pale više od 20 posto, a 120 milijuna ljudi je na pragu siromaštva.

Vlada nije u stanju razumjeti vlastitu zemlju i pronaći rješenje, pa bi bilo vrijeme da to prepusti nekome tko može, poručio je Ribić.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević podržava preporuke EK o nužnosti smanjenja proračunskog deficita i njegova svođenja u tražene okvire, jer će u suprotnom "svijet rada u Hrvatskoj stvarati gubitke, a onda se nikome ne piše dobro". Treba stvoriti uvjete za poduzetničke aktivnosti smanjenjem poreznih nameta, ističe on.

No, protivi se preporuci o produženju radnog vijeka jer je u Hrvatskoj konstantno visoka stopa nezaposlenosti, a više radnih mjesta se zatvara nego otvara. Osim toga, upravo se razmatra mogućnost skraćenja radnog tjedna za čak dva dana, podsjeća Matijašević.

Također se protivi zatjevu za reformom tržišta rada tvrdeći da se ono može reformirati tek kad bude posla. Nema stranih investicija, lani ih je bilo pet i pol puta manje nego 2009., a hrvatski proizvodi su opterećeni visokim nametima, napominje Matijašević.

Stoga on tvrdi da se tržište rada ne može reformirati izmjenama Zakona o radu, već tako da se utječe na konkurentnost proizvoda.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve