Regionalni smo lideri u proizvodnji, ali sve više ovisimo o uvozu

Vladimir Nišević, Poslovni dnevnik, Ivica Jakić, Alpiq, Igor Grozdanić, HGK, Damir Škugor, Ina i Vlado Mandić, EVN Croatia Plin/Borna Filić/PIXSELL Vladimir Nišević, Poslovni dnevnik, Ivica Jakić, Alpiq, Igor Grozdanić, HGK, Damir Škugor, Ina i Vlado Mandić, EVN Croatia Plin/Borna Filić/PIXSELL

Narednih nekoliko mjeseci osnovat će se tvrtka koja će promovirati Jadransko-jonski plinovod, investiciju 'tešku' oko 580 milijuna eura, od čega dio kroz Hrvatsku košta oko 280 milijuna.

Hrvatska je jedina zemlja EU u kojoj se sotonizira prirodni plin, i to ne prestaje u našim medijima i od strane nekih stručnjaka koji tvrde da je plin tek energetsko tranzicijsko rješenje, izjavio je Igor Grozdanić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u ponedjeljak u zagrebačkom Kongresnom centru Forum u okviru konferencije Hrvatsko i regionalno plinsko tržište, održane u organizaciji Poslovnog dnevnika.

U plinofikaciji smo trebali napraviti više, iako se taj projekt u Dalmaciji dobro razvija, rekao je Grozdanić tijekom panel diskusije pod nazivom Kako plinoficirati Hrvatsku? Za projekt LNG terminala kaže kako mu je 'najveći protivnik hrvatska politika'. Energetika je politička priča, ali nije socijalna kategorija. Treba jasno reći da nema jeftine energije i da ona više nikad neće biti jeftina. Potencijal povećanja potrošnje je plin u prometu, u svjetskom vrhu smo po potrošnje dizela, što je stvarno sramota".  Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, rekao kako je dobar dio Hrvatske već plinoficiran, osim Dalmacije, a i tamo će krenuti kad računica pokaže isplativost prelaska na plin jer se četiri puta manje potroši na grijanje nego u kontinentalnom dijelu, pa se postavlja pitanje isplativosti.

"Na jugu se i dalje 40 posto građana grije na drva. Ljeti pak puno struje troše na hlađenje, pa bi trebalo razmisliti o hlađenju pomoću plina. No ako nastavimo iseljavanje nema smisla investirati u mrežu". Čulo se i da država mora pomoći da bude manja cijena priključka na plin od 12.000 kuna, pa bi i interes u Dalmaciji bi puno veći. Ivica Jakić iz švicarskog Alpiqa rekao je kako je u toj državi barem 25 posto vlasništva svake elektrane u rukama lokalne zajednice. Dodao je kako svaki energetski subjekt ima utjecaj politike, ali tu ne vidi ništa loše jer politika zastupa građane koji su ujedno potrošači.  Damir Škugor iz Ininog Plina i energije napominje da cijenu energenata treba formirati po tržišnim principima. "HEP je u ožujku odabran kao opskrbljivač plina na veleprodajnom tržištu plina i zbog toga će godišnje gubiti nekoliko desetaka milijuna kuna, što će morati pokriti iz svog poslovanja.

Ranije se i Ina nalazila u takvoj situaciji kada je diktirana cijena i obveza prodaje plina kućanstvima negativno utjecala na naše poslovanje. Ina se zalaže za potpunu liberalizaciju tržišta plina u Hrvatskoj, a kao jedini opskrbljivač na tržištu s vlastitom proizvodnjom plina i nadalje ćemo biti jedna od glavnih poluga sigurnosti opskrbe domaćeg tržišta. Nastavljamo zato s ulaganjima u nove istražne i proizvodne projekte u zemlji s ciljem podizanja domaće proizvodnje plina i nafte. Ove smo godine otkupili Enijev udio u plinskim poljima u hrvatskom dijelu Jadrana, što će povećati proizvodnju plina za oko 380.000 m3 godišnje. Na kopnu pak nastavljamo s našim EOR projektom u koji smo do sada uložili više od milijardu kuna. Provodimo i nova istraživanja na području Drava-2 u što ćemo uložiti više od 10 milijuna eura.

 

Pudić

Hrvatska sama proizvede 59,3 posto plina kojeg potroši, po čemu je na šestom mjestu u Europi.

Do sada smo izbušili dvije istražne bušotine te analiziramo ima li komercijalnog otkrića, a radimo i nova 2D seizmička mjerenja na dijelu tog područja", kazao je Škugor. Dalibor Pudić održao je i izlaganje pod naslovom 'Hrvatska ovisnost o plinu iz uvoza raste' gdje je rekao kako je Hrvatska 2007. sa 71 posto vlastite proizvodnje zadovoljavala svoju potrošnju plina. Iako je potrošnja otada opala, udio vlastite proizvodnje također je opao, a predviđa se da će 2025. udjel domaće proizvodnje biti ispod 20 posto.  Plin će igrati značajnu ulogu u tranziciji ka niskougljičnom gospodarstvu, a Hrvatska je regionalni lider u proizvodnji plina, mora ostati i u potrošnji. Hrvatska sama proizvede 59,3 posto plina kojeg potroši, po čemu je šesta u Europi. Minimum potrošnje plina bio je 2014., a i dalje je ispod razine iz 2008. Hrvatskih 616 kubika potrošenog plina po stanovniku je značajno niže nego u razvijenim zemljama, u Nizozemskoj je čak četiri puta više.

"Potrošnja električne energije od 2006. do 2016. narasla je za 17,8 posto, što je 40 posto brže nego prirast stanovništva. U tom je razdoblju potrošnja prirodnog plina narasla deset posto. Udjel plina raste za 32 posto više od porasta utroška energije. Potrošnja ugljena brže je rasla nego što smo proizveli električne energije iz sunca i vjetra, što znači - da smo koristili plin umjesto ugljena, više bi napravili za naš planet", rekao je Pudić. U nastavku se moglo čuti kako su svjetske rezerve plina sve veće zbog dvije američke plinske revolucije, pa je cijena plina iz škriljevca pala za 55 posto. Druga je LNG revolucija, zbog koje su SAD postale najveći proizvođač plina u svijetu. Trendovi na EU tržištu, koje troši 12,6 posto svjetskog plina, a 27 posto potrošnje je iz Rusije, su takvi da proizvodnja plina pada zbog iscrpljenih konvencionalnih ležišta.

 

55 posto

pala je cijena plina iz škriljevca zbog dvije američke plinske revolucije

U EU ima 18.000 postrojenja za proizvodnju bioplina, kojeg proizvede 33 milijarde kubičnih metara.  Na panel diskusiji održanoj pod naslovom 'Jedinstveno energetsko tržište regije', Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra naglasio je da proizvodnja plina pada zadnjih par godina zbog pada ulaganja u nova istraživanja. "Potrošnja je lani porasla, pa sve skupa od 2016. ipak imamo blagi trend povećanja. Plin je vezan uz gospodarski oporavak zemlje. U Slavoniji su mnogi prešli na drva jer im je tako jeftinije", rekao je Zovko.  Puno se spominjao Jadransko-jonski plinovod, za koji je Zovko rekao kako "još ima puno izazova ispred sebe, ali ide se u dobrom smjeru. Taj je projekt jako važan za Albaniju, Crnu Goru, a oko 2,5 milijarde kubika ostalo bi u Hrvatskoj, odnosno transportiralo bi se u druge zemlje u regiji".

Narednih mjeseci osnovat će tvrtka koja će promovirati taj projekt, nakon čega će svi akteri u Azerbajdžanu potpisati memorandum. Investicija je teška oko 580 milijuna eura, od čega dio kroz Hrvatsku košta oko 280 milijuna.  "Uz toliku investiciju cijene neće puno pasti, to će se dogoditi tek kad se bude koristio sav kapacitet tog plinovoda, pri čemu je važno imati velike potrošače", rekao je Zovko, dodavši kako je važna Južna interkonekcija tog plinovoda kao veza između Hrvatske i BiH. Almir Bečarević iz sarajevskog BH-Gasa podsjetio je da se u BiH prije rata trošilo 600 milijuna kubika plina prije rata, te da je potencijal milijardu kubika, iako se sada troši tek 250 milijuna kubika. "Interes nam je povezivanje s Hrvatskom, prije rata je napravljen projekt plinovoda. Imali smo sastanke s kolegama iz Plinacra. A 2020. očekujemo potpis ugovora o kreditu s EBRD, gdje je naš koncept već odobren i voljni su financirati.

Planiramo povezati Zenicu s Bosanskim i Slavonskim Brodom, što ne bi koštalo više od 100 do 150 milijuna eura. Najviše problema imamo unutar zemlje problem, jer sve BiH vlasti nakon rata tvrdile su da je ugljen naš primarni energenti i plin se stalno gura u stranu, iako je EU rekla da je plin energent budućnosti. Taj plinovod već 10 godina koče vlasti Republike Srpske, pokušavaju ga trajno pokopati jer ne žele da im plin dolazi preko Hrvatske, nego iz Srbije. A što se tiče rafinerije u Bosanskom Brodu, koja je nakupila 30 milijuna eura akumuliranog gubitka, ona nam je kao operacija uživo - zbilja ne znam po kojoj europskoj direktivi se tako može raditi!", slikovito je rekao Bečarević. Dodao je kako se u svim zemljama regije misli da je plin socijala, iako je on roba kao svaka druga. 

 

Prpić

Trebamo puno projekata digitalne transformacije u javnoj upravi i umjetnu inteligenciju za napredno upravljanje plinom.

"Istovremeno vlasti žele da ulažemo i razvijamo nove dobavne pravce", rekao je Bečarević i pohvalio Hrvatsku da je "učinila u plinskom biznisu što nitko drugi u regiji nije uspio".  Zvonimir Jonjić, direktor slovenskog Geoplina, naglasio je kako je tržište vrlo komplicirano, te da se vodi borba za svakog kupca. "Od Jadransko-jonskog plinovoda očekujem da konkurencija postane žešća, jer nije dobro biti ovisan o jednom kupcu. Moramo stvoriti jedinstveno tržište, a uvjet za to je objediniti regulativu, no uvjeren sam da će se to riješiti jer je to strateški interes Europe.

U okviru konferencije održano je i stručno izlaganje pod nazivom 'Proizvodnja ugljikovodika iz nekonvencionalnih ležišta - europska praksa i hrvatski potencijali'. Daria Karasalihović Sedlar (Zavod za naftno inženjerstvo, Rudarsko geološko naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) objasnila je kako postaju važni slabopropusni pješčenjaci, koji onemogućavaju dotok iz samog ležišta prema bušotini. Proizvodne tehnike su multilateralno bušenje, hidraulično frakturiranje te horizontalno bušenje.

Aktivnosti na nekonvencionalnim ležištima u Europi idu sporo, jer još nisu isplative. U Hrvatskoj je zanimljiv prostor bjelovarske subdepresije zbog velikog prostiranja slabopropusnih pješčenjaka, kao i murska, savska i dravska depresija. Međutim, cijena proizvodnje je do triput veća nego u SAD-u i to zbog guste naseljenosti, manje konkurencije, kompleksne geologije, ekološke restrikcije i nedefinirane legislative.  Mirela Prpić iz tvrtke IN2 održala je stručno izlaganje od naslovom 'Digitalizacija u plinskom sektoru', gdje je naglasila da Hrvatska treba puno projekata digitalne transformacije u javnoj upravi, a govorila je i o upotrebi umjetne inteligencije, za napredno upravljanje u plinoopskrbnom sustavu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve