U  povodu presude Međunarodnog suda pravde u Den Haagu, premijer Zoran Milanović izrazio je u utorak nezadovoljstvo odlukom Suda kojom je odbijena hrvatska tužba protiv Srbije za genocid, ali i zadovoljstvo što je odbijena srbijanska protutužba, te je istaknuo da tu pravomoćnu sudsku odluku u hrvatskoj Vladi na civiliziran način prihvaćaju.

"Učinili smo kroz ovih 15 godina skoro sve što smo mogli, nismo zadovoljni odlukom suda, ali je na civiliziran način prihvaćamo", izjavio je premijer Milanović u Banskim dvorima nakon što je ICJ objavio presudu kojom je odbacio i hrvatsku i srbijansku tužbu.

Sud je, rekao je, nažalost odbio hrvatsku tužbu i nije utvrdio da je počinjen genocid nad hrvatskim stanovništvom tijekom rata od 1991. do 1995. , ali je "utvrđeno sve ono što znamo da se definitivno dogodilo – teški ratni zločini i etničko čišćenje".

Ocijenio je i kako je srbijanska tužba "bila očito puno slabije utemeljena i zato je tako i završila".

"Prošlo je više od 20 godina, Hrvatska je danas članica EU, dobila je rat i ima priliku u društvu najnaprednijih i najrazvijenijih država svijeta ići naprijed i graditi sadašnjost i budućnost", rekao je premijer.

Srbiji, dodao je, u tom smislu želimo sve najbolje, no Hrvatska neće i ne može odustati od zahtjeva za utvrđivanjem sudbine nestalih u Domovinskom ratu te od povrata kulturnog blaga.

"To je naš dug prema hrvatskom narodu i državi i moralna obaveza koja će čekati svaku hrvatsku vladu", istaknuo je Milanović.

Iako genocid nije dokazan, zločina je bilo

Iako Hrvatska nije dokazala genocid, to ne znači da zločina nije bilo, a počinili su ih Jugoslavenska narodna armija i paravojske iz Srbije, komentirala je u utorak ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić presudu Međunarodnoga suda pravde o hrvatskoj tužbi protiv Srbije za genocid u Domovinskome ratu.

Iako nije dokazan genocid kao 'svjesna namjera uništenja grupe u cijelosti', rekla je, "to ne znači da nije bilo rata i zločina".

"Svi zločini koje je sud razmatrao dogodili su se u Hrvatskoj, netko je napao Hrvatsku i počeo rat u Hrvatskoj, a za to su navedeni ostaci JNA i paravojne snage iz Srbije", rekla je Pusić. "Sve se dogodilo na teritoriju Republike Hrvatske, u agresiji na Hrvatsku".

Hrvatska se nada da će Beograd u skladu s presudom početi rješavati pitanje nestalih, a objema je zemljama dužnost gledati unaprijed i generacijama koje dolaze osigurati da se to više ne može ponoviti, rekla je.

"Sud je u izricanju presude konstatirao da je jedna od glavnih zadaća vezi s ratom devedesetih utvrđivanje sudbine nestalih. To je bio hrvatski zahtjev i preduvjet za eventualno drukčiji tijek događaja, ali nije bilo volje da se otvore podaci o nestalima. Nadam se da će kolege u Srbiji i u skladu s uputama suda prionuti na tu zadaću koja ima najdramatičniju ljudsku dimenziju, a to je utvrđivanje sudbine nestalih i rašćišćavanje te tamne brojke", rekla je Pusić.

"Dužnost je svih nas osigurati da se bilo što slično isključi kao mogućnost u vremenu koje je pred nama, za generacije koje dolaze i nadam se da je i ova presuda jedna vrsta doprinosa da se završi to povijesno razdoblje i krene prema boljem, konstruktivnijem i sigurnijem razdoblju", rekla je.

Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak je odbacio i hrvatsku i srpsku tužbu za počinjen genocid tijekom Domovinskog rata.

Objavljujući presudu po hrvatskoj tužbi, ICJ je utvrdio da su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje predstavlja skupinu zaštićenu po konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida i da su nad Hrvatima počinjeni brojni zločini, rekao je predsjednik ICJ-a Peter Tomka. Međutim, ti zločini nisu počinjeni s genocidnom namjerom te se stoga hrvatska tužba protiv Srbije odbacuje, priopćio je.

Tomka je kazao kako je zaključak suda da su zločini protiv hrvatskog stanovništva počinjeni s namjerom da se etnički očiste područja koja su trebala ući u sastav srpske države, a ne s namjerom genocida.

Za utvrđenje genocida potrebno je utvrditi i da su se zločini koji čine genocid dogodili, ali i postojanje namjere za počinjenje genocida.

ICJ je odbacio i srpsku protutužbu o genocidu počinjenom nad Srbima tijekom Oluje. Sud je utvrdio da su se zločini nad Srbima i njihovo zlostavljanje tijekom Oluje dogodili, ali nisu dosegnuli razmjere genocida. ICJ je presudio i da nije bilo neselektivnog granatiranja gradova tijekom Oluje i da u Brijunskom transkriptu nema nikakve genocidne namjere.

Presude ICJ-a konačne su i na njih nema prava na žalbu.

Josipović: Presuda očekivana ali razočaravajuća

Predsjednik Republike Ivo Josipović komentirao je u petak presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) povodom tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid rekavši da je odbacivanje tužbe možda očekivano kada je riječ o pravnoj argumentaciji, no razočaravajuće je s obzirom na želju Hrvatske da pokaže što se događalo i da se na određeni način kvalificiraju svi zločini koji su se dogodili u Hrvatskoj.

S druge strane, možemo biti zadovoljni činjenicom da je ICJ odlučno odbio tezu kako je Hrvatska za vrijeme Oluje i oslobodilačkog rata imala namjeru počiniti genocid, tako da je pala teza da je Hrvatska nastala na zločinu i genocidu, istaknuo je Josipović u izjavi za medije.

Kada govorimo o dijelu s kojim nismo zadovoljni, tu su bila odlučna dva pitanja na koja su upozoravali svi pravni stručnjaci koji su sudjelovali s naše strane – datum od kada je Srbija obvezana konvencijom o genocidu i kvalificiranje brojnih zločina, napomenuo je Josipović.

ICJ je zauzeo stajalište da je datum otkad je Srbija obvezana konvencijom o genocidu 27. travnja 1992., što je automatski iz rasprave o genocidu isključilo neke od najvećih počinjenih zločina – primjerice zločina u Vukovaru, kaže Josipović.

S druge strane, postavilo se pitanje kvalifikacije brojnih zločina za koje smo dokaze predočili sudu, imaju li oni u skladu s međunarodnim pravom i praksom ICJ-a dimenziju genocida. Sud se priklonio konzervativnom shvaćanju genocida i utvrdio da je bilo puno zločina, ali da oni ne konstituiraju genocid, ocijenio je Josipović.

Bez obzira na rezultat postupka, hrvatska tužba ima važnu funkciju, jer je u njoj načinjen cjelovit popis žrtava i od tada se on redovito ažurira. Jasno smo pokazali da je postojala veza između Srbije i agresije na Hrvatsku, što smo registrirali dokazima, elaboratima i mapama, te je utvrđeno 13 paravojnih formacija koje su došle iz Srbije s namjerom da čine zločine, napominje Josipović.

Hrvatska također mora biti svjesna kako je sud utvrdio da je bilo zločina i s hrvatske strane, pa se mora učiniti sve da se utvrdi sudbina nestalih osoba, nikada ne treba stati s osudama onih koji su počinili ratne zločine, a najvažnija zadaća političara je izgradnja mira kao univerzalne vrijednosti, poručio je hrvatski predsjednik.

"Poruka cijelog postupka je da se zločin i agresija uvijek trebaju spriječavati i da je rad na miru najvažnija zadaća svakog tko se bavi politikom", rekao je Josipović.

Na upit ima li nakon takve presude mjesta tumačenju da je ICJ ponovno podijelio krivnju, Josipović je odgovorio negativno dodavši da se sud isključivo vodio pravnim argumentima, a svi međunarodni pravni stručnjaci su upozoravali kakva su pravna stanovišta i koji je vjerojatni ishod postupka.

Tu podjele krivnje nema, mi ćemo i dalje imati povijesne činjenice o agresiji i oslobodilačkom ratu koji smo vodili, ali tu će biti i činjenice o zločinima nad civilima srpske nacionalnosti.

Upitan o mogućim posljedicama presude na odnose Hrvatske i Srbije Josipović je rekao da je on zagovornik popravljanja odnosa i rješavanja otvorenih pitanja – nestalih osoba i osuda za ratne zločine, te da očekuje razne komentare i dizanje tenzija, ali sve što je izneseno u postupku ojačat će potrebu da se više razgovara na rješavanju otvorenih pitanja.

Odgovarajući na upit je li nam tužba trebala, Josipović je rekao kako su pripremom tužbe na 2500 stranica sumirani naša povijest, patnja i strahote. Tim je dokumentom plaćen bar dio duga stradalima i on predstavlja povijesni dokument koji je važan za buduće generacije.

To ne bi trebao biti kamen razdora među državama i nacionalnim zajednicama, a podaci o žrvama podsjećaju da treba poštivati narode i ljude i to je dokaz koliko je vrijedna naša sloboda koju smo izborili u vrlo teškim vremenima, rekao je Josipović.

Upitan mogu li se očekivati nove tužbe Josipović je upozorio da su veliki problem nerealna očekivanja, kao što su ratne odštete, dodavši kako ne postoji mehanizam za postupak ako druga država ne pristane.

Nije dobro pothranjivati nerealna očekivanja jer stvaraju frustracije i nezadovoljstvo. Ne vidim da iza ovoga mogu izaći kakvi drugi postupci jedne države protiv druge, a i sud je utvrdio obvezu Srbije i Hrvatske da razjasne sudbine nestalih i kazne ratne zločine, zaključio je Josipović.