Pregrada planira u narednom razdoblju veliki gospodarski rast, a zbog čega je nedavno i predstavljen "Strateški plan gospodarskog razvoja do 2020." kojim se predviđaju investicije od 260 milijuna kuna te svake godine osnivanje 10 novih tvrtki i zapošljavanje 40-ak ljudi. Gdje je Pregrada sada i kakve su joj perspektive, razgovarali smo s Markom Vešligajem, gradonačelnikom Pregrade.
Po kojim gospodarskim granama je Pregrada najpoznatija?
Za sada prevladavaju one koje su tradicionalne na našem području: prerađivačka i metaloprerađivačka industrija. To su dvije grane koje dominiraju i očekujemo njihov rast. To su dva najveća gospodarska sektora koja najavljuju nova zapošljavanja u Pregradi i to moramo iskoristiti. Osim prerađivačke industrije, naš Strateški plan razvoja uključuje i turizam kao važnu granu na koju će se Pregrada oslanjati. Ta turistička grana u ovom nam je trenutku dosta važna. Osim toga, u okolici imamo tri dvorca koje želimo obnoviti, kao što su to napravili mnogi gradovi u Sloveniji. Imamo i snažne i kvalitetne vinare s međunarodnim nagradama, a manifestacija "Branje grojzdja" godišnje privuče 15.000 gostiju. Naša možda i medijski najpoznatija manifestacija je tradicionalno pucanje iz kubura u vrijeme Uskrsa, što također želimo iskoristiti za promidžbu. Velika nam je želja izgraditi biciklističku stazu do Krapinskih toplica i na tome intentivno radimo. Jedini problem nam je nedostatak smještajnih kapaciteta i to moramo ispraviti.
Kakva vam je infrastruktura i planovi za nju?
Asfaltiranje i sanacija naših cesta jedan je od prioriteta. Sa 260 cesta smo najveći u županiji i kao grad se moramo uhvatiti s tim u koštac. Pri tome se oslanjamo na fond za ruralni razvoj. Sanacija vodoopskrbe je pri kraju, a onda slijedi ulaganje u odvodnju u sklopu čega ćemo graditi kolektore i pročistač vrijedne 23 milijuna kuna. Bez fondova sve to nećemo moći realizirati.
Kakva su vam iskustva i planovi s EU fondovima?
Jedan od prvih ciljeva u Strateškom planu je uspostavljanje agencije koja će se baviti isključivo s apliciranjem projekata EU. Napravili smo transformaciju lokalne uprave te u skladu s njom osnovali posebni upravni odjel za financije i gospodarstvo. Dobili smo dvije stručne osobe koje su dovedeno isključivo iz tog razloga. Komunalna infrastruktura nam je tanka i tu se moramo maksimalno osloniti na fondove EU.
Smanjene naknade
Kako mislite privući nove investitore?
Gradsko vijeće nedavno je donijelo odluku da poslovno-proizvodne djelatnosti u prvoj godini oslobađamo svih komunalnih doprinosa i naknada. U drugoj godini oslobađamo 75 posto, a u trećoj 50 posto. Postoje investitori koji su već 2006. godine zakupili prostore u Pregradi, ali zbog krize nisu započeli s investicijama. Sada se opet pokreću pa imamo najavljenu investiciju za obradu metala od tri milijuna kuna. Također očekujemo da riješimo određene imovinsko-pravne probleme i realiziramo najavljenu investiciju od 12 milijuna kuna u logistički centar u Pregradi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Hrvatska mora razraditi i uvesti model cjelogodišnjeg turizma od siječnja do prosinca, dakle svojevrsni non-stop turizam. Prije toga treba postojeći, klasični turizam dići na višu razinu tj. znatno poboljšati kvalitetu istog. Trenutno stanje je takvo da je ponuda prilično slaba a cijene su neprimjereno visoke u usporedbi s istom. Govorimo dakle o ljetnom turizmu. Gradski turizam ima daleko veći potencijal, dalo bi se tu štošta popraviti. Postojeću ponudu bi trebalo bolje promovirati i pružati mnoge druge, primjera radi poslovni turizam. Zagreb ima veliki potencijal i mogao bi, ukoliko uspije, drugim gradovima utabati put. Po pitanju drugih turističkih ponuda, koje bi pokrile one mjesece u kojima se i ne možemo baš pohvaliti dolaskom velikog broja turista, tu bi se dalo uvesti wellness turizam, tzv. medicinski turizam (terapije, stomatološke usluge itd., jasno uz povoljne cijene), lovački turizam, ruralni turizam uz prepoznatljivu regionalnu ponudu, modernizirati skijališta pa forsirati skijaški i ostali sportski turizam. Trebalo bi razmisliti i o kockarnicama, dvije ili tri na području Hrvatske bi privukle turiste a državi bi išao priličan dio poreza od dobiti tih kockarnica. Postoje tu mnoge druge prilike i mogućnosti za one inovativne, voljne i spremne. Problem će jedino nastati onda ako se bude išlo pokretati sve i svašta da bi se dobilo na kvaniteti a kvaliteta (uz visoke cijene) ne bude mogla pratiti obećanja i oglašavanu ponudu. Tako ćeš jedino razočarati ljude, oni se u konačnici više neće htjeti vratiti, popraćenom negativnom promidžbom i propagandom onih koji su prevareni.
Uključite se u raspravu