Hrvatska je ekonomija u prvom tromjesečju 2008. ostvarila realan rast veći od četiri posto, procjena je analitičara uoči sutrašnje objave međugodišnje stope rasta BDP-a za prvi kvartal. Točnije, očekivanja nekolicine analitičara koje je Poslovni dnevnik anketirao kreću se između četiri i pet posto. Tijekom prva tri mjeseca prenesena je razina aktivnosti iz zadnjeg lanjskog kvartala, kad je zabilježen i nešto izraženiji rast kreditne aktivnosti.

Dobro punjenje proračuna
U konačnici svi očekuju nešto brži rast nego u zadnjem lanjskom kvartalu, ali i znatno sporiji nego tijekom lanjskog prvog kvartala. “Osobna potrošnja je u prva tri mjeseca zadržala solidnu dinamiku, a slijedom relativno dobrog punjenja proračuna to vrijedi i za državnu potrošnju”, napominje Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Solidan tempo pokazali su industrija i građevinarstvo, iako ono danas podržava gospodarski rast ponajprije kroz rast aktivnosti u segmentu nestambenih objekata. Istodobno, nešto raniji Uskrs, koji je ove godine pao u prvom kvartalu, pridonio je nešto boljim ostvarenjima hotela, odnosno turizma u prvom tromjesečju. Ukratko, sve upućuje na gospodarski rast nešto viši od četiri posto. No, Lovrinčević dodaje i “sa značajnim elementima pogoršanja međunarodne razmjene i razvidnim usporavanjem aktivnosti u drugom kvartalu kad bi nakon dugo vremena dinamika rasta gospodarske aktivnosti mogla pasti ispod tri posto”. Među aktivnostima koje posustaju navodi promet, transport robe i putnika, a određeno usporavanje dosadašnjeg rasta pokazuju i poslovne usluge, zbog slabljenja potražnje sektora kućanstava. Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke za prvi kvartal očekuje rast BDP-a na razini četiri posto. Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke ima nešto veća očekivanja, oko 4,6 posto, a najoptimističnija očekivanja za prvo tromjesečje imaju u Hypo Alpe-Adria banci (4,8 posto) i Privrednoj banci, čiji analitičari računaju na rast nadomak pet posto. Šaravanja podsjeća kako je industrijska proizvodnja usporila u ožujku, ali je u siječnju i veljači zabilježila solidan rast. Promet trgovine na malo imao je relativno skroman rast, a uvoz roba znatno je povećan. Uz to, dodaje, prošlogodišnja baza je prilično visoka (u prvom kvartalu lani oko sedam posto).

Međunarodna pozicija
I Hrvoje Stojić iz HAAB-a naglašava problem pogoršanja međunarodne pozicije i deficita platne bilance (2,35 mlrd. eura), odnosno daljnjeg produbljenja robnog deficita i rekordno niskih 44,8 posto pokrića robnog uvoza izvozom. Bez obzira na povećanje fizičkih pokazatelja u turizmu, to bi trebalo generirati dodatne pritiske na povećanje deficita na računu roba i usluga i negativno se odraziti na dinamiku rasta BDP-a. Lovrinčević u vezi s platnobilančnim deficitom procjenjuje da bi ove godine mogao dosegnuti visokih 10-ak posto, što je više od dosadašnjih procjena.

Hrvatska na 55 posto prosjeka EU

Prema paritetu kupovne moći hrvatski je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika lani iznosio 55 posto prosjeka 27 članica Europske unije, pokazuju prve procjene za 2007. koje je u srijedu objavio statistički ured Europske unije Eurostat. Hrvatska je time ispred triju zemalja članica EU; Poljske (s 54 posto prosjeka), Rumunjske (41 posto) i Bugarske, koja prema paritetu kupovne moći ima BDP per capita od najnižih 38 posto prosjeka EU. Druga je krajnost Luksemburg koji ima čak 276 posto prosjeka EU. No u Eurostatu naglašavaju kako odskakanje Luksemburga u iskazu per capita dijelom treba pripisati velikom udjelu prekograničnih radnika u toj zemlji. Na drugom mjestu je Irska koja je prema spomenutom pokazatelju gotovo 1,5 puta bogatija od prosjeka EU-27, a treća Nizozemska prosjek premašuje za 30-ak posto. Španjolska, Italija, Grčka i Cipar vrte se oko europskog prosjeka, a u skupini 5 zemalja koje su 10-30 posto ispod europskog prosjeka najbliže mu je Slovenija sa 89 posto ( u toj su skupini još Češka, Malta, Portugal i Estonija). Od ostalih zemalja EU-kandidata turski je BDP na razini 42 posto prosjeka, a makedonski na 29 posto. Eurostat mimo toga navodi i podatke za Srbiju (35 posto) i za Albaniju (22 posto).