Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2% na godišnjoj razini, što je znatno sporije nego u prethodnom kvartalu i manje nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2% u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3%, što je pak manje od očekivanja.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto.
Prva procjena pokazuje da je #BDP u 2017. realno veći za 2,8% u odnosu na 2016. https://t.co/v0k0lIAFTv pic.twitter.com/iiuoDnFI1d
— StatistikaHR (@StatistikaHR) February 28, 2018
To je i manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se od 2,1 do 3,2 posto.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos inozemne potražnje bio negativan.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto.
U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016.
U susjedstvu je bolja situacija
U zadnjem lanjskom tromjesečju desezonirani BDP u Sloveniji je porastao za 2 posto u odnosu na treće tromjesečje, dok je u odnosu na zadnje tromjesečje 2016. bio veći za 6,2 posto.
Stopa gospodarskog rasta Slovenije u cijeloj 2017. godini od 5 posto bila je najveća od početka oporavka nakon ekonomske krize te dvostruko veća od prosječnog rasta u EU-u i eurozoni. Usporedbe radi, u 2016. stopa rasta slovenskog BDP-a bila je 3,1 posto.
U EU je u posljednjem lanjskom tromjesečju prosječan rast BDP-a na kvartalnoj razini iznosio 0,6, a na godišnjoj za 2,6 posto.
Izražena u tekućim cijenama, vrijednost slovenskog BDP-a lani je dosegnula 43,3 milijarde eura, što je 7,1 posto više nego u 2016., a realno već spomenutih 5 posto.
Za ovu godinu analitičari očekuju nešto umjereniji rast slovenskog gospodarstva, od oko 4 posto.
-
Jovan
23:32
31.8.2018.
-
Jovan
9:36
8.3.2018.
-
smedji
20:06
28.2.2018.
Pogledaj ostale komentare na temuPotrošnja je okosnica tog rasta. Dok je ta potrošnja, dobro je. Jednim dijelom je iz plaća, kad bi još zaposlili umirovljenike, ta potrošnja bi se i povećala. Potrošnja će uvijek neka vrsta stabilnosti, neće toliko rasti, ali ako turizam raste i broj zaposlenih kroz umirovljenike, imat ćemo rast gospodarstva još nekoliko godina. Zatvorimo li brodogradilišta bit će to udar na izvoz. Potezi oko Agrokora bili su pametni i dobri jer je dobar dio izvoza prehrambena i prerađivačka industrija. Ipak, izvozimo puno sirovina, što nije dobro jer nema investicija. S druge strane javna poduzeća nisu investitori, nema u HEP-u, INA-i i vodoprivredi ulaganja. Najveća ulaganja su u turizam
U sklopu SFRJ, Hrvatska je ostvarila je najviše stope rasta BDP-a u svojoj novijoj povijesti – od 1952. do 1965. godišnje čak 9,5 posto
To Hdz samo naprijed a Htvatska unazad