Ramljak se posuo pepelom i najavio ‘mini Dayton’

Autor: Jadranka Dozan, Suzana Varošanec , 16. veljača 2018. u 13:43
Foto: Boris Ščitar / Pixsell

Potpredsjednica Vlade Dalić prvi je put jasno poručila kako je upravo ona autor lex Agrokora.

Dočekali smo i danima najavljivanu tematsku sjednicu saborskog Odbora za gospodarstvo o postupku izvanredne uprave u Agrokoru. Saborsko "rešetanje" povjerenika Ante Ramljaka i podpredsjednice Vlade Martine Dalić, međutim, nije odviše pomoglo dodatnom rasvjetljavanju kontroverzi koje opterećuju procese u Agrokoru, barem ne u kontekstu mogućih sankcija za Ramljaka i Dalić, koja je prvi put jasno poručila kako je upravo ona autor lexa.

Dapače, dojam je da je ta politička inicijativa (kao i mnoge slične akcije dosad) samo razvodnila postojeće optužbe.  Ukratko, nakon te sjednice njihove pozicije u smislu konačne odluke premijera Andreja Plenkovića u najmanju ruku se nisu pogoršale. To vrijedi i za Ramljakovo 'korizmeno posipanje pepelom' kroz priznanje da procedura "nije bila savršena i da je u datom trenutku napravio milijun grešaka", no da se pritom ne smiju zaboraviti okolnosti u kojima se krenulo u postupak izvanredne uprave. Ramljak i Dalić imali su dovoljno vremena za pripremu i "treniranje" svog nastupa, a pretpostavlja se da je saborsku polemiku premijer imao na umu i u kalkuliranju s objavom konačne odluke i nalaza "detaljne analize". 

Dotad, Ramljak očito planira daljnje korake, pa je tako najavio i da (ostane li) uskoro planira svojevrsni "mini Dayton" vjerovnika sve dok se među njima ne pronađe potreban zajednički nazivnik oko konačnog rješenja, od izbora stalnog vjerovničkog vijeća do samog plana nagodbe. Uvjeren je kako bi se na taj način moglo doći do prijedloga nagodbe koji bi se usuglasio na razini (stalnog) vjerovničkog vijeća i za koji bi se ročište i glasovanje moglo upriličiti već sredinom lipnja. A podcrtavajući kompleksnost i jedinstvenost slučaja Agrokor, rekao je kako bi to ročište zbog broja vjerovnika zahtijevalo i teren poput Arena centra. Sve u svemu, i iz njegova jučerašnjeg istupa jasno je da nastavak procesa restrukturiranja odnosno sklapanja nagodbe podrazumijeva ozbiljan remont postojećeg nacrta ili, kako ga u novije vrijeme zovu iz samog Agrokora, kontura.

Za taj postupkovni "rikverc", čini se, najzaslužniji je Trgovački sud sa zauzimanjem čvršćih stajališta oko pojedinih ključnih točaka tog procesa: od inzistiranja na stalnom vjerovničkog vijeću u davanju suglasnosti na prijedlog nagodbe, pa do pitanja prava glasa u odlučivanju o nagodbi u smislu tretmana namirenih tražbina. Ekonomski analitičari uglavnom ističu da je od dnevno-političkih epizoda poput jučerašnje sjednice Odbora mnogo važniji nastavak procesa. Premijer će pokazati je li Ramljak izgubio povjerenje, ali  pregovaračka moć svakako mu je umanjena, ističu. Konzultant Dragan Munjiza smatra da je proces izvanredne uprave djelomično 'kontaminiran', ali očekuje da će Ramljak ostati povjerenik jer je "interes Agrokora iznad trenutačne krize".

Najavom 'mini Daytona', što je drugo ime za razgovore i pregovore s vjerovnicima od idućeg tjedna, rekao je i da će Agrokor biti mješavina domaćeg i stranog kapitala. Prema ekonomskom analitičaru Damiru Novotnyju, o nastavku procesa i o konačnom obliku nagodbe odlučivat će konsenzus između najvećih vjerovnika, stranih i domaćih kreditora. Konsenzus svih vjerovnika je vjerojatno nemoguć, kaže, a "veliki vjerovnici postići će prije dogovor nego brojni mali dobavljači". Izostanak strateškog preustroja njegova je glavna zamjerka ovom procesu. Ne vidimo, kaže, što će biti s Beljem, PIK-om Vrbovec, Vupikom, PIK-om Vinkovci, a to su važni kapaciteti za lokalnu poljoprivrednu proizvodnju.

"Bojim se da konačan rezultat neće biti kako se očekivalo. Spašeni će biti dijelovi koji su ionako vitalni, ali ne i poslovna infrastruktura važna za cijeli Istok Hrvatske. Sve se fokusiralo na maloprodajne operacije koje su neučinkovite u odnosu na konkurente", kaže Novotny.  Nagodba će se, podsjeća Munjiza, izglasavati dvotrećinskom većinom, a nakon toga jedini alat da se zaštite domaća proizvodnja i mali dobavljači po njemu je u sferi političkih odluka.

Dok je po njemu najbolje rješenje otpis dijela potraživanja, uz plaćanje ostatka ili u vlasništvu ili u ratama kroz 10-ak godina, pojedini pravnici smatraju da nema opravdanja da se nužno nudi ili namirenje ili pretvaranje u kapital. Tako odvjetnik Mićo Ljubenko koji zastupa niz dobavljača tvrdi da se svima može ponuditi namirenje uz opciju da potom, u formi dokapitalizacije, tko želi pretvori nagođenu tražbinu. Sadašnjim pristupom 'ili-ili', kaže, nepotrebno se dovode u nepovoljan položaj dobavljači međusobno jer je logično da svi ne mogu imati isti interes.

Time se dobavljači dovode u međusobnu koliziju da jedni moraju drugima popustiti, ističe Ljubenko. Relevantnijim drži pitanje o čemu će vjerovnici s dužnikom sada u mini Daytonu pregovarati kad se ne zna tko treba biti temeljem nagodbe dužnik – je li to sadašnji dužnik, ili nova kompanija, ili oboje u nekoj opciji – te koji je predviđeni rok isplate. Jer, o tome ovisi i koliko je prihvatljiva visina otpisa, kao i što od prava i imovine ulazi u novu moguću kompaniju te koji je njen bonitet.  On smatra da je dužnik trebao predložiti nacrt nagodbe koji se zatim pregovara i daje Vjerovničkom vijeću na odobrenje, a ne obratno, prvo se pregovara, bez podloge u prijedlogu samog dužnika. 

Komentari (15)
Pogledajte sve

moga
ga
Ante
Tomić
pozvat
na
Izazov

Puš,te, puš,te


O kakovom izvlačenju novaca govorite ?
Zašto HBOR ili HNB ili RH (država tj. vi građani) niste stali iza Agrokora i dali 10 ili 20mld kuna i započeli restrukturiranje na Vaš način.
Jasno je da su strane banke – koje su dale novac i stale iza Agrokora tada ali će stati i ubuduće – tražile angažiranje svjetskog savjetničkog ureda i taj ured je za to plaćen manje nego što je to uobičajena praksa tj. umjesto da su naplatili 2 % npr. 100m EUR oni su za to naplatili 50m EUR. Tko plaća tih 50m EUR – pa strane banke – love nije bilo na računu…lova je potrošena (pitajte bivšeg vlasnika i management gdje je lova)…potraživanja su bila nedovoljna da se plate obaveze za leasing i rate glavnice kredita…dakle nije bilo love ni za plaće a bome ni za dobavljače. Tko je izgubio najveći novac u cijelom procesu – pa strani investitori tj. strane banke. Tko je najbolje prošao – građani RH da nisu morali plaćati sulude poslovne poteze vlasnika koji je bio za novinare do izbijanja u najmanju ruku „poslovni bog“.
Strani savjetnici su shvatili da mogu velik dio posla dati hrvatskim tvrtkama a koje će ih manje koštat nego da angažiraju strane savjetnike koji posluju u RH i tu je priči kraj…
Nazovite bilo koju od velikih savjetničkih kuća koje posluju u RH i pitajte i koliko je cjena koju zaračunavaju za savjetničke usluge – reći će vam minimalno 2,000EUR dnevno po savjetniku…
Dakle – izbor stranog savjetnika su odobrili oni koji su dali novac tj. strane banke – pa zar je g. Ramljak trebao pitati Maras koga da odabere za savjetnika ili pak da pokrene postupak javne nabave (temeljem čega javne nabave ako se radi o privatnoj kompaniji)… On je sve napravio sukladno pravilima struke, datim okolnostima i u dogovoru sa onima koji su se trebali pitati (fin investitori koji su stali iza Agrokora).

Koji ku.rac bi hrvatski građani morali išta dati. Radi se o privatnoj firmi u kojoj je vlasnik izvlačio novac na svoj račun, a na račun dobavljača i malih dioničara.
Sve to uz blagoslov korumpiranih političkih i državnih institucija.
Znači gore navedene treba u zatvor, a iz njihove imovine vratiti dugove.

A Ramljak i savjetnici neka vrate novce jer ništa nisu napravili.
Agrokor bez uzimanja kredita i dalje ne može poslovati pozitivno.


O kakovom izvlačenju novaca govorite ?
Zašto HBOR ili HNB ili RH (država tj. vi građani) niste stali iza Agrokora i dali 10 ili 20mld kuna i započeli restrukturiranje na Vaš način.
Jasno je da su strane banke – koje su dale novac i stale iza Agrokora tada ali će stati i ubuduće – tražile angažiranje svjetskog savjetničkog ureda i taj ured je za to plaćen manje nego što je to uobičajena praksa tj. umjesto da su naplatili 2 % npr. 100m EUR oni su za to naplatili 50m EUR. Tko plaća tih 50m EUR – pa strane banke – love nije bilo na računu…lova je potrošena (pitajte bivšeg vlasnika i management gdje je lova)…potraživanja su bila nedovoljna da se plate obaveze za leasing i rate glavnice kredita…dakle nije bilo love ni za plaće a bome ni za dobavljače. Tko je izgubio najveći novac u cijelom procesu – pa strani investitori tj. strane banke. Tko je najbolje prošao – građani RH da nisu morali plaćati sulude poslovne poteze vlasnika koji je bio za novinare do izbijanja u najmanju ruku „poslovni bog“.
Strani savjetnici su shvatili da mogu velik dio posla dati hrvatskim tvrtkama a koje će ih manje koštat nego da angažiraju strane savjetnike koji posluju u RH i tu je priči kraj…
Nazovite bilo koju od velikih savjetničkih kuća koje posluju u RH i pitajte i koliko je cjena koju zaračunavaju za savjetničke usluge – reći će vam minimalno 2,000EUR dnevno po savjetniku…
Dakle – izbor stranog savjetnika su odobrili oni koji su dali novac tj. strane banke – pa zar je g. Ramljak trebao pitati Maras koga da odabere za savjetnika ili pak da pokrene postupak javne nabave (temeljem čega javne nabave ako se radi o privatnoj kompaniji)… On je sve napravio sukladno pravilima struke, datim okolnostima i u dogovoru sa onima koji su se trebali pitati (fin investitori koji su stali iza Agrokora).

pa ramljak je u bivsoj firmi radio za 4400 kuna dakle kao blagajnica u lidlu..u konzumu vjerovatno ima manje..ako je uobicajna praksa placanje savjetnika toliko po satu kako je moguce da zaraduje 44oo kuna mjesecno..nesto u startu ne stima..ili njegova sad vec bivsa tvrtka nije toliko dobra ili vara drzavu dakle sve nas kao gradane iste..od pocetka je sve na klimavim nogama…
pisali tj prepisali su talijanski zakon s malom iznimkom..da mogu jamiti koliko im srce hoce..
s druge strane placaju savjetnike, dakle za njih ima, to su neki extra novci a podic placu radnicima koji primaju minimalac ..za to nema..i radnici sute..ne pitaju..suti i sindikat..a to nisu mali novci..

New Report

Close