Radno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj palo na rekordno niske razine

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL Foto: Nel Pavletic/PIXSELL

Broj nezaposlenih pao je, pak, na tromjesečnoj i na godišnjoj razini za 20,6 posto.

U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju ove godine bilo 1,678 milijuna zaposlenih, što je na godišnjoj razini oko sedam tisuća više zaposlenih, dok je broj nezaposlenih pao za 28 tisuća, na 108 tisuća osoba, pa je stopa anketne nezaposlenosti pala na 6,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Riječ je o statističkim podacima iz Ankete o radnoj snazi, koja se temelji na metodologiji Međunarodne organizacije rada te je međunarodno usporediv podatak o zaposlenosti i nezaposlenosti.

Po podacima iz ankete, u drugom je tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo 1,678 milijuna zaposlenih, što je u odnosu na prvi kvartal više za 17 tisuća, ili nešto više od jedan posto. 

Usporedba broja zaposlenih na godišnjoj razini, u odnosu na drugi kvartal 2018. godine, pokazuje da je u drugom tromjesečju ove godine zaposlenih bilo oko sedam tisuća više ili u postotku 0,4 posto. 

Broj nezaposlenih pao je, pak, na tromjesečnoj i na godišnjoj razini za 20,6 posto. Naime, u drugom tromjesečju ove godine nezaposlenih je, prema anketi, bilo 108 tisuća, dok je u prvom tromjesečju ove i u drugom tromjesečju prošle godine nezaposlenih bilo 136 tisuća. 

Tako je i stopa anketne nezaposlenosti, kao postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu, pala na 6,1 posto, što je za 1,4 odnosno 1,5 postotnih bodova manje na godišnjoj odnosno tromjesečnoj razini (u drugom kvartalu 2018. iznosila je 7,5 posto, a u prvom tromjesečju ove godine 7,6 posto). 

S obzirom na broja zaposlenih i nezaposlenih, u drugom je kvartalu ove godine aktivno stanovništvo činilo 1,786 milijuna osoba, što je na tromjesečnoj razini smanjenje za 11 tisuća osoba ili za 0,6 posto. Na godišnjoj je razini, u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, broj aktivnih stanovnika bio niži za 21 tisuću ili za 1,2 posto. 

Na tromjesečnoj i godišnjoj razini poraslo je neaktivno stanovništvo. U kategoriji neaktivnog stanovništva je u drugom tromjesečju bilo 1,734 milijuna osoba, što je u odnosu na prvi kvartal osam tisuća osoba više, a u odnosu na drugi kvartal prošle godine devet tisuća više. 

Rekordno niske razine radno aktivnog stanovništva

Analitičari napominju kako su kretanja aktivnog i neaktivnog stanovništva rezultirala padom radno aktivnog stanovništva (stariji od 15 godina) na nove rekordno niske razine. 

Naime, po podacima iz ankete, u drugom je tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo 3,520 milijuna radno sposobnog stanovništva, što je u odnosu na prvi kvartal manje za tri tisuće, a u odnosu na drugi kvartal prošle godine manje za 13 tisuća osoba.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) su početkom listopada u komentaru prvih podataka iz ankete o radnoj snazi zamijetili kako je broj radno sposobnog stanovništva najmanji još od 2001. godine.

"U skladu s negativnim demografskim (ali i emigracijskim) tokovima, broj radno sposobnog stanovništva kontinuirano se smanjuje posljednjih 40 kvartala", naveli su.

To se odrazilo i na stopu aktivnosti, koja pokazuje postotni udio aktivnog u radno sposobnom stanovništvu, koja je u drugom tromjesečju ove godine pala na 50,7 posto, što je za 0,3 postotna boda manje nego tromjesečje prije, a u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine smanjenje za 0,5 postotnih bodova. 

Stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu, u razdoblju od travnja do lipnja ove godine iznosila je 47,7 posto, što je na tromjesečnoj razini povećanje za 0,5 postotnih bodova, a na godišnjoj za 0,4 postotna boda.

Komentari (2)
  • Setac
    Setac 11:18 19.10.2019.

    slažem se, neodrživost javnih financija je evidentna. porez na nekretnine je siguran s prvom krizom, a u međuvremenu možda budu neke varijante tog poreza (čistoća, razdjelnici, fasade…)

  • bongozg
    bongozg 9:55 18.10.2019.

    dajte, pa radno aktivno stanovnistvo nista ne znaci. 3.5 mil starijih od 15 god, od kojih treba oduzeti 200.000 skolaraca i studenata, te 1.25 mil umirovljenika da bismo dosli do brojke od 2 mil. radnog kontingenta. Dakle, prava brojka nije 3.5 mil, nego 2 mil.
    Od njih treba oduzeti 400.000 zaposlenih u drzavnim, javnim i sl. institucijama, te 150.000 nezaposlenih. A i ta brojka je prevelika, jer ne racuna one koji su otisli van, a nisu se odjavili. Ako pogledamo da imamo po svim kemijanjima 1.65 mil zaposlenih, te od toga oduzmemo 400.000 drzavnih/javnih, te 100.000 po raznim praksama i sl, mi imamo max. 1.2 mil stvarno zaposlenih.
    Sto znaci, od 1.7.2020. godine kada se otvori Austrija, nekih 10% od njih ce dati petama vjetra, a kako ce to utjecati na mirovinski i zdravstveni fond, ostaje za razmisljati i ceskati se po glavi..
    drzava ce vjerojatno uvesti PDV od 26%, te porez na nekretnine od 2%, jer one ne mogu uteci

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve