Radnicima koji su dobili otkaz ne stižu pozivi za rad

Autor: Božica Babić , 22. lipanj 2009. u 22:00

Zatvaranje trgovina nije način na koji se štite prava radnika, poručili su ustavni suci

Zakon o trgovini i njegove sporne odredbe ukinute jednoglasnom odlukom Ustavnog suda, svjedoče o višegodišnjem apsurdnom ponašanju Vlade, koje je nanijelo štetu hrvatskom gospodarstvu. Već drugi puta (i 2003.) ustavni suci spašavaju poduzetnike od nerazumnih odluka političkih struktura zaduženih za kreiranje zakona. Zatvaranje trgovina nije način na koji se štite prava radnika jer, time se ograničavaju poduzetnička prava i slobode, zaključili su ustavni suci. Složni su i u ocjeni da su poduzetnici u trgovini, zbog prevelikog broja iznimaka, zapravo dovedeni u nejednak položaj.

Neelastičan biznis
“Trgovina je neelastičan biznis i ne može dugo trpjeti pad prometa iznad 10 posto, a nama je pao 15 posto. Da je zabrana ostala do kraja godine to bi iznosilo 75 milijuna kuna”, ističe Slobodan Školnik, direktor Fliba Emmezete jedne od osam tvrtki koje su izvojevale odluku Ustavnog suda. Školnik upozorava da tek sada Državni inspektorat treba biti agilan i “mora tržište očistiti od zloporaba kažnjavajući poslodavce koji ne poštuju zakon i zaposlenicima ne plaćaju rad nedjeljom.” Direktor trgovačkog centra Mandi Dragutin Mamić smatra kako bi određene posljedice svakako morala podnijeti i predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević, zbog tvrdnji da nitko neće dobiti otkaz. “Bez posla je ostalo više od 3000 ljudi, svi neće dobiti poziv za povratak”, uvjeren je Dragutin Mamić dok ocjenjuje da je zakon imao daleko više negativnih posljedica nego pozitivnog odjeka. “Odluka Ustavnog suda za svojedobno jedinog trgovca u mjestu Osor, koji je ukupan promet ostvarivao isključivo nedjeljom stigla je zakašnjelo, obrt je ugasio, a to je tek jedan od 1152 odjavljena obrta”, kaže Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK). HOK je, inače, Vladi predložio da obrtnici s godišnjim prometom do pet milijuna kuna mogu raditi neograničeno. I Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja smatra da ta inicijativa nije napad na ostatak konkurencije.

Dvojbena odluka
Odluka Ustavnog suda otvorila je dvojbe. Prva je u čl. 57. gdje stoji da “trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica”. Znači, dok Vlada ne regulira problematiku, trgovci mogu raditi od 0-24 sata. Druga se tiče Ustavnog suda, od kuda je trgovcima kod podnošenja zahtjeva poručeno da će se zbog pretrpanosti suda, načekati odgovora. Čekanje dugo tek četiri mjeseca asocira da su suci Vladu izvukli iz ‘gliba’ u koji je upala.

Posljedice zakona

Obrtnici platili ceh
Neradna nedjelja je od donošenja spornog zakona ugasila 1152 obrta, podijeljena su 2874 otkaza i blokirano poslovanje 7135 trgovaca obrtnika u Hrvatskoj. Hoće li netko među njima možda tužiti državu u Hrvatskoj obrtničkoj komori još ne mogu potvrditi.

Komentirajte prvi

New Report

Close