"Radne snage nema, u grafičku industriju ne žele mladi, ne privlači ih smjenski rad"

Danijel Kerš, predsjednik HUP-Udruge grafičara i nakladnika/ Robert Anić/PIXSELL Danijel Kerš, predsjednik HUP-Udruge grafičara i nakladnika/ Robert Anić/PIXSELL

Primanja nisu posebno stimulativna jer tiskare, kao i drugi poduzetnici, imaju preveliki teret obveza koje je nametnula država.

HUP-Udruga grafičara i nakladnika osnovana je 2014. godine s ciljem zaštite interesa tvrtki iz tih sektora. O radu Udruge pod okriljem Hrvatske udruge poslodavaca razgovarali smo s njenim predsjednikom, Danijelom Keršom, vlasnikom tiskare Kerschoffset.  

Koliko Udruga ima članova? 
U radu Udruge sudjeluje jako malo kolega, mislim da grafičari još nisu prepoznali Udrugu i eventualne potencijale rada kroz nju pod okriljem HUP-a. Udruga je prilika da ukažemo na to da postojimo i radimo, ali i da trebamo i podršku. Utri godine se puno toga može napraviti ako se vjeruje u mogućnosti takvog rada.

Koji su glavni problemi grafičara u Hrvatskoj?
U ovom času to je nedostatak stručne radne snage, što vidim kao najveći problem i najveću prepreku u razvoju pa i u tekućoj investiciji). Naš specifičan problem je što grafičkih radnika ima premalo, a novi radnici ne dolaze u branšu. Razloga je više - neadekvatno školovanje, nevidljivost grafičke industrije u društvu. Osim toga, danas mladi ljudi ne žele raditi u smjenskom radu, a to je kod naše proizvodnje nužnost. 

Jesu li problem i plaće u sektoru? 
Slažem se da primanja nisu posebno stimulativna, ali to je širi problem. Mislim da tiskare, kao i drug poduzetnici, imaju preveliki teret raznih obveza koje je nametnula država i da na kraju 'stradaju' plaće. No, to je problem većine proizvodnih i prerađivačkih industrija u Hrvatskoj.

Što država može učiniti? 
Primjerice, zaštita na radu mogla bi biti jednostavnija i jeftinija za poslodavca,a da i dalje bude jednako efikasna. Poskupljenje struje za industriju je prošlo u tišini i 'bezbolno' i uz ostale poreze i namete koji su tu i ne nestaju, uz probleme na tržištu rada koji nam poskupljuju cijenu rada, uz sve digitalne i ostale tehnologije...grafička industrija još postoji i radi. No, nisam siguran imamo li snage dugoročno sve to izdržati. Država mora shvatiti da uvoz i turizam nisu način na koji Hrvatska može rasti. Vrijeme je za konkretne mjere, koje će pomoći da se proizvodnja oporavi i bude zalog razvoja.

Za što se sve grafičari i nakladnici mogu dobiti novac iz EU fondova?
Mogućnosti postoje prije svega za proizvodne pogone i opremu. Mogu navesti primjer tiskare koju vodim - mi smo  usred investicijskog projekta za koji smo dobili potporu iz fondova EU. U praksi, to nije prezahtjevan proces, tako da se ne treba bojati ući u proceduru. Jasno, ako se uopće odlučite dalje ulagati i riskirati s obzirom na okruženje.

Koliko je digitalni tisak, kao suvremena, brza i fleksibilna  tehnologija, danas važan za grafičku industriju?
 Važan je i postaje sve važniji segment u našem poslovanju. U svakom slučaju digitalni dio raste, ali ne uvijek i ne nužno na štetu ostalih segmenata.

Što je članove Udruge više pogodilo - slom Algoritma ili problemi u Agrokoru?
Zapravo je dobro što se to dogodilo, jer smo sad resetirali stanje, zaboravili potraživanja koja ionako ne bi naplatili i krećemo od nule s urednim poslovanjem. Ako smo preživjeli dosad...vjerujem da ćemo i odsad. Problem je što su takvi sustavi tako dugo mogli funkcionirati na leđima dobavljača i na nerealnom poslovanju.

Svatko od nas je platio cijenu

Koliko država pomaže nakladnicima u oporavku?
To morate pitati nakladnike. Iz pozicije tiskare, nadam se, puno. Grafičari su preživjeli krizu, ali, jasno, svatko sa svojim problemima i cijenom. Kako su na 'mapi' grafičari nevidljivi kao sektor, nitko se ne bavi našim brigama.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!