"Radne snage nema, u grafičku industriju ne žele mladi, ne privlači ih smjenski rad"

Danijel Kerš, predsjednik HUP-Udruge grafičara i nakladnika/ Robert Anić/PIXSELL Danijel Kerš, predsjednik HUP-Udruge grafičara i nakladnika/ Robert Anić/PIXSELL

Primanja nisu posebno stimulativna jer tiskare, kao i drugi poduzetnici, imaju preveliki teret obveza koje je nametnula država.

HUP-Udruga grafičara i nakladnika osnovana je 2014. godine s ciljem zaštite interesa tvrtki iz tih sektora. O radu Udruge pod okriljem Hrvatske udruge poslodavaca razgovarali smo s njenim predsjednikom, Danijelom Keršom, vlasnikom tiskare Kerschoffset.  

Koliko Udruga ima članova? 
U radu Udruge sudjeluje jako malo kolega, mislim da grafičari još nisu prepoznali Udrugu i eventualne potencijale rada kroz nju pod okriljem HUP-a. Udruga je prilika da ukažemo na to da postojimo i radimo, ali i da trebamo i podršku. Utri godine se puno toga može napraviti ako se vjeruje u mogućnosti takvog rada.

Koji su glavni problemi grafičara u Hrvatskoj?
U ovom času to je nedostatak stručne radne snage, što vidim kao najveći problem i najveću prepreku u razvoju pa i u tekućoj investiciji). Naš specifičan problem je što grafičkih radnika ima premalo, a novi radnici ne dolaze u branšu. Razloga je više - neadekvatno školovanje, nevidljivost grafičke industrije u društvu. Osim toga, danas mladi ljudi ne žele raditi u smjenskom radu, a to je kod naše proizvodnje nužnost. 

Jesu li problem i plaće u sektoru? 
Slažem se da primanja nisu posebno stimulativna, ali to je širi problem. Mislim da tiskare, kao i drug poduzetnici, imaju preveliki teret raznih obveza koje je nametnula država i da na kraju 'stradaju' plaće. No, to je problem većine proizvodnih i prerađivačkih industrija u Hrvatskoj.

Što država može učiniti? 
Primjerice, zaštita na radu mogla bi biti jednostavnija i jeftinija za poslodavca,a da i dalje bude jednako efikasna. Poskupljenje struje za industriju je prošlo u tišini i 'bezbolno' i uz ostale poreze i namete koji su tu i ne nestaju, uz probleme na tržištu rada koji nam poskupljuju cijenu rada, uz sve digitalne i ostale tehnologije...grafička industrija još postoji i radi. No, nisam siguran imamo li snage dugoročno sve to izdržati. Država mora shvatiti da uvoz i turizam nisu način na koji Hrvatska može rasti. Vrijeme je za konkretne mjere, koje će pomoći da se proizvodnja oporavi i bude zalog razvoja.

Za što se sve grafičari i nakladnici mogu dobiti novac iz EU fondova?
Mogućnosti postoje prije svega za proizvodne pogone i opremu. Mogu navesti primjer tiskare koju vodim - mi smo  usred investicijskog projekta za koji smo dobili potporu iz fondova EU. U praksi, to nije prezahtjevan proces, tako da se ne treba bojati ući u proceduru. Jasno, ako se uopće odlučite dalje ulagati i riskirati s obzirom na okruženje.

Koliko je digitalni tisak, kao suvremena, brza i fleksibilna  tehnologija, danas važan za grafičku industriju?
 Važan je i postaje sve važniji segment u našem poslovanju. U svakom slučaju digitalni dio raste, ali ne uvijek i ne nužno na štetu ostalih segmenata.

Što je članove Udruge više pogodilo - slom Algoritma ili problemi u Agrokoru?
Zapravo je dobro što se to dogodilo, jer smo sad resetirali stanje, zaboravili potraživanja koja ionako ne bi naplatili i krećemo od nule s urednim poslovanjem. Ako smo preživjeli dosad...vjerujem da ćemo i odsad. Problem je što su takvi sustavi tako dugo mogli funkcionirati na leđima dobavljača i na nerealnom poslovanju.

Svatko od nas je platio cijenu

Koliko država pomaže nakladnicima u oporavku?
To morate pitati nakladnike. Iz pozicije tiskare, nadam se, puno. Grafičari su preživjeli krizu, ali, jasno, svatko sa svojim problemima i cijenom. Kako su na 'mapi' grafičari nevidljivi kao sektor, nitko se ne bavi našim brigama.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve