Radna snaga ne prati strelovit rast turizma, posebno u Europi, kako dalje?

Poslodavci u turizmu iako svjesni da moraju dizati plaće, bez rasterećenja ne mogu u kratkom roku biti konkurentni/Danijel Berković/PIXSELL Poslodavci u turizmu iako svjesni da moraju dizati plaće, bez rasterećenja ne mogu u kratkom roku biti konkurentni/Danijel Berković/PIXSELL

Poslodavci u turizmu u strahu su od otvaranje tržišta rada Austrije, Hrvatska udruga poslodavaca traži uvozne kvote po djelatnostima, a ne po zanimanjima.

Pitanje nedostatka radnika u turizmu i nadalje ostaje gorući problem svih poslodavaca u turizmu, i to ne samo u Hrvatskoj, već je to slučaj u gotovo svim turističkim zemljama, posebno u Europi gdje turistička industrija raste znatno brže, a radna snaga zbog strukturalnih karakteristika ne može pratiti taj rast. Različiti su uzroci tome, od demografskih trendova, strukture radnika jer se traži pretežito niže kvalificirana radna snaga, do izražene sezonalnosti zbog kojeg su to manje stabilni radni odnosi, pa i različite razine konkurentnosti i porezne opterećenosti. 

Veće plaće
Radnici iz Srbije i BiH po veće plaće hrle u Hrvatsku, hrvatski radnici u Sloveniju, Njemačku, Italiju, uskoro i u Austriju, a zbog razine konkurentnosti u odnosu na zemlje iz okruženja i EU za očekivati daljnje migracije radnika u turizmu. Nove mogućnosti moglo bi pritom skoro donijeti i značajnije otvaranje austrijskog tržišta, kojem hrvatski poslodavci ne mogu konkurirati i s pravom na to gledaju kao veliku novu prijetnju za ionako tešku situaciju.

 

30 posto

više su plaće konobara u Sloveniji nego u Hrvatskoj, u Austriji su 100 posto više

Svega toga svjesni su naši poslodavci i zadnje dvije godine aktivno osmišljavaju modele kojima bi ublažili procese koje je teško zaustaviti s ovakvom podjelom karata. Plaće konobara i kuhara 30-ak posto su veće u Sloveniji, 100 posto su veće u Austriji, gdje je i više ažurnih poslodavaca koji prijavljuju radnike, uredno isplaćuju plaće i poštuju sve ostale dogovorene uvjete, i to je nešto na čemu hrvatski poslodavci još moraju raditi.  Pritom očekuju podršku države, bilo kroz uvoz radne snage ili dodatno rasterećenje plaća, te možda i važnije rasterećenje administrativnih barijera, za što još ima mnogo mjesta.

Komplicirana procedura
"Vjerujemo da će domaće hotelske kuće uspješno prebroditi ove izazove. Stoga su naši poslodavci pored primarne usmjerenosti na naše radnike, kroz jače otvaranje Hrvatske i mogućnosti zapošljavanja stranih radnika usmjereni i na potencijalne radnike iz BiH, Srbije, Makedonije, Albanije, a u najavi je i bilateralna suradnja Hrvatske s Ukrajinom. No, procedura zapošljavanja stranaca i dalje je izrazito komplicirana i dugotrajna, na što upozoravamo godinama i tražimo izmjene aktualnog kvotnog modela zapošljavanja stranaca, da se proces ubrza te dozvale izdaju prema potrebama tržišta, odnosno u svim situacijama kada poslodavac u Hrvatskoj ne uspijeva naći radnike", pojasnila je Natali Komen Bujas, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma Hrvatske udruge poslodavaca.

Naime, unatoč dobroj suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova te razumijevanju za operativne probleme u proceduri izdavanja radnih dozvola, kao što je primjerice nedavno riješeno pitanje odjave stranih radnika u preraspodjeli, propisi kojima se uređuje rad stranaca i dalje nisu izmijenjeni, te će i za iduću godinu najvjerojatnije vrijediti isti sustav kvota. HUP kao i dosadašnjih godina u tijeku je prikupljanja potreba članica za zapošljavanje stranaca u 2019. godini, kako bi na vrijeme dostavili Ministarstvu rada potrebe poslodavaca za definiranje kvota i donošenje Odluke o broju dozvola za rad stranaca u 2019.godini.  "Ono ne čemu smo pored izmjene cjelokupnog modela inzistirali je definiranje ukupnih kvota po djelatnostima, a ne pojedinim zanimanjima kako je to sada, jer je to dodatni veliki ograničavajući faktor u vidu potrebnih kvalifikacija, potrebe dodatnih usklađenja kvota usred sezone i slično", kaže Komen Bujas.

 

13. plaću

po povoljnim uvjetima mogu isplatiti Austrijanci svojim radnicima

Trošak smještaja
Za sektor turizma najdeficitarnija su zanimanja sobarica, čistačica, pomoćnih radnika, konobara, kuhara, domaćica, radnika u hortikulturi. Tako su uz vanjske migracije zapravo snažno prisutne i unutarnje migracije radnika, najčešće s kontinenta na more, zbog čega poslodavci osiguravaju smještaj i prehranu svojih radnika. U HUP-u su zadovoljni što se stoga troškovi smještaja i prehrane sezonaca ne oporezuju kao plaća, te predlažu da se poticaji od strane države uvedu i za obnovu i izgradnju svojih objekata namijenjenih smještaju radnika, kao i uvede neoporezivi topli obrok i smještaj svim radnicima. 

Kako je poznato, u HUP-ovu "Paketu mjera za kadrove" je i smanjenje opterećenja gospodarstva (PDV i davanja na plaću) te rasterećenje poslodavaca nepotrebnim davanjima, što će se onda odraziti i na tržište rada i veće mogućnosti za rast plaća u RH. "Poslodavci u turizmu iako svjesni da moraju dizati plaće, bez navedenih izmjena i rasterećenja ne mogu u kratkom roku biti konkurentni primjerice Austrijancima koji radnicima pored znatno većih plaća po povoljnijim poreznim uvjetima mogu isplatiti 13. plaću, omogućiti prehranu i smještaj i druga prava", pojašnjava Komen Bujas.

Predlažu i izmjenu zakona i omogućavanje rada umirovljenika, bez gubitka prava na isplatu mirovine za rad u pola radnog vremena.Podsjećaju da unatoč davnim obećanjima još nije omogućen rad učenika od 20-22 sata izmjenama Zakona o radu koji to svrstava u noćni rad, iako je iskustvo učenika na hotelskim večerama izuzetno bitno u stjecanju vještina. Prijedlog je i oslobođenje plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od 5 godina za zapošljavanje na neodređeno osoba do 40 godina starosti, daljnje pojednostavljenje modela stalni sezonac, te povećanje dodatnog rada s 8 na 16 sati tjedno. 

Valamar Riviera nastavlja s podizanjem plaća

Jednog od najvećih poslodavaca u turizmu, porečku Valamar Rivijeru pitali smo hoće li u sljedećoj godini podizati plaće svojim radnicima: "Valamar kontinuirano provodi aktivnu i progresivnu politiku plaća s čime nastavlja i u idućem razdoblju. Ovakva politika plaća rezultirala je znatnim porastom prosječne plaće u Valamaru koja već dvije godine zaredom raste dvoznamenkastim stopama. Plaće u Valamaru u 2017. rasle su 11,5 posto i bile su 5 posto više od hrvatskog prosjeka i oko 27 posto više od prosjeka u industriji. U 2018. godini Valamar je kroz program nagrađivanja Valamar jamstvo osigurao minimalno neto primanje od 5000 kuna za sve svoje zaposlenike koji ostvare puni fond radnih sati. Također, Valamar u okviru brige o kvaliteti života i uvjetima rada svojih zaposlenika i dalje nastavlja ulagati u "Kuću Valamar", smještaj za sezonske zaposlenike, osigurava brojne interne i vanjske obrazovne programe, edukacije i seminare, 21 program nagrađivanja, stimulacije, bonuse te brojne dodatne posebne pogodnosti za svoje zaposlenike koje ostvaruje u suradnji s partnerima", poručuju iz kompanije.

Win-Win: Ljetna sezona na Jadranu, zimska u Austriji

Otvaranje tržišta rada Austrije, čega se trenutno pribojava domaći turistički sektor, neće nužno ugroziti naš turizam koji je orijentiran na ljetnu sezonu. Austrijski turistički sektor izravno zapošljava oko 300.000 djelatnika, a oko 700.000 radnih mjesta vezano je uz turistički sektor. "Ipak, kada krenu zimske radosti, austrijskom turizmu potrebna je dodatna kvalificirana radna snaga. Ovo je prava prilika za sve sezonce i ostale turističke djelatnike koji i u zimskoj sezoni žele (za)raditi!" Tako je glasio poziv na Sajam sezonskih poslova u turizmu u Austriji u zimskoj sezoni koja uskoro kreće, a organizirali su ga Austrijski ured za vanjsku trgovinu Zagreb i EURES mreža. Kandidati su imali priliku upoznati poslodavce iz austrijskog turističkog sektora koji traže turističke djelatnike: glavne kuhare/ice, pomoćne kuhare, konobare, pomoćne konobare, sobare, slastičare, recepcionare, pomoćno osoblje, animatore, masere. Prema podacima na stranicama sajma, minimalne plaće za sezonski rad u Austriji iznose 1500 eura bruto, odnosno 1230 eura neto, za petodnevni radni tjedan, a onima koji pristaju raditi šest dana u tjednu zagarantirana je minimalna plaća u iznosu od 2000 eura bruto, odnosno 1500 eura neto. Uz to, poslodavci im osiguravaju besplatan smještaj i prehranu, a sezonski radnici iz Hrvatske imaju pravo i na razmjerni dio božićnice, odnosno 13. plaće, kao i razmjerni dio regresa, dakle 14. plaće. Kako doznajemo na portalu Moj posao, oglasi za poslove u Austriji prisutni su na tom portalu već od ranije, neovisno o najavi da Austrija ukida zabranu rada za hrvatske radnike. Prošle godine na MojPosao je objavljeno više od 70 oglasa za poslove u Austriji, a ta je brojka dostignuta samo u prvih devet mjeseci ove godine. "Stoga, očekujemo da će do kraja godine nastaviti pristizati oglasi za poslove u Austriji te da će 2018. po broju objavljenih oglasa za rad u toj zemlji premašiti prošlu godinu. Za rad u Austriji poslodavci su ove godine najviše tražili električare, konobare i barmene, kuhare, sobarice, ali i pravnike, stručne suradnike, ekonomiste, čistačice, djelatnike u održavanju, programere, vozače kamiona te operatere na CNC stroju. Uglavnom se traže kandidati s radnim iskustvom, dok poslodavci uglavnom nude stalni radni odnos,  u nešto manjoj mjeri zastupljeni su sezonski poslovi", ističu na portalu Moj Posao. Za usporedbu, u 2017. godini za rad u Austriji najviše su se tražili kuhari, konobari/barmeni, električari, elektroinstalateri, bravari, monteri, njegovatelji, keramičari, voditelji transporta te vozači kamiona, a također se od kandidata tražilo radno iskustvo te se nudio stalni radni odnos.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve