Sad je i službeno: Računovođe su na to apelirali dugo i glasno, a sada im se želja i ispunila

Trošak licenciranja bio bi do 400 milijuna kuna, Foto: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL Trošak licenciranja bio bi do 400 milijuna kuna, Foto: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Izmjene idu po hitnom postupku, a njima se usklađuju i odredbe o statusu subjekata od javnog interesa, na način da se takvima smatraju poduzetnici koji u RH imaju više od 5000 radnika ili im je aktiva veća od 5 mlrd. kuna.

Sad je i službeno: profesionalnim računovođama od 1. siječnja 2019. ipak se neće uvesti obveza licenciranja. Ministarstvo financija u javnu je raspravu pustilo prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu kojima se ta odredba postojećeg zakona briše, a zbog spomenutog datuma izmjene idu po hitnom postupku. Računovođe su dugo i glasno apelirali na to, a ljetos su inicirali i peticiju. U Ministarstvu su već poručivali da imaju sluha za njihove primjedbe, kao i upozorenja da bi to značilo opterećenje i do 400 mil. kuna.

Provedene analize i rasprave očito su pružile dosta argumenata, a na tom tragu su i smjernice EU o tržištu usluga i administrativnom olakšanju pristupa tom tržištu. Obvezno licenciranje računovođa dodatno bi povećalo ionako (pre)restriktivnu regulaciju tržišta usluga u RH, navodi se.

Usto, i u više izvješća EK certificiranje računovođa navedeno je kao primjer “prekomjerno reguliranih profesija što otežava tržišnu konkurenciju”. Izmjenama zakona usklađuju se i odredbe vezane uz subjekte od javnog interesa, tj. onih koji (sami ili s ovisnim društvima) u RH zapošljavaju više od 5000 radnika ili im je aktiva veća 5 mlrd. kuna. Matična društva grupe u konsolidirana godišnja izvješća ubuduće će morati uključiti i nefinancijska izvješća s nizom informacija vezanim uz okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava te borbu protiv korupcije.     

 

S papira u elektronički zapis

Izmjenama zakona uređuju se i pravila koja poduzetnicima omogućuju da isprave koje čuvaju u “papirantom” obliku mogu pretvoriti u elektronički format radi čuvanja i arhiviranja. Pritom se inzistira na pridržavanju odredbi o vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava i sastavljanju na način da se osigurava pravodoban nadzor.

 

Komentari (1)
  • TORNOS
    TORNOS 6:57 20.11.2018.

    Prekomjerna regulacija nastavak je hiperprodukcije pravnih akata iz samoupravnog socijalizma. Glavni kreator tkz pravnog sustava u Hrvatskoj(čitaj: birokratsko- kastinskog sustava) pravno je školovani samoupravni socijalist.
    Da prekomjerna regulacija može biti kontraproduktivna i žalosno-smiješna najbolje se ogleda u reguliranju faktoring društava. Faktoring društva koja su nakon agrokorova potopa ostala i dalje rade prikriveno financiranje i lažno predstavljanje! Regulatoru ispred nosa i otvorenih očiju i dalje se dešava da napr, faktoring društvo bonitete F plasira tvrtki bonitete A,B,C financijska sredstva kao regresnom dužniku, jer ga ne može osigurati kod osiguravajućih društava, Sama faktoring društva lažno se predstavljaju jer su u suštini brokeri u faktoring djelatnosti. Ovome se može pridodati certificiranje za strane vlasnike koji prilažu potvrde o nekažnjavanju u Hrvatskoj mada su u svojoj matičnoj državi kažnjavani i protiv njih se vodi nekoliko krivičnih postupaka.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!