Quaestus Nekretnine, nekretninski fond s više od 260 milijuna kuna neto imovine, ubuduće će poslovati pod imenom Prudentia Nekretnine, a njime će idućih godinu dana umjesto Quaestus Investa predvođena Borislavom Škegrom i Tomislavom Matićem upravljati Fima Global Invest.

Nadzorni odbor fonda u petak je objavio taj izbor, a Hanfa je na izvanrednoj sjednici uprave odobrila prateće izmjene Statuta i Prospekta fonda. Sve te promjene trebala bi potvrditi Glavna skupština sazvana za 4. siječnja 2012. Izbor novog upravljačkog društva posljedica je Hanfina rješenja s kraja rujna o privremenom (na godinu dana) oduzimanju dozvole za rad Quaestus Investu i naloga NO-u fonda da u roku 60 dana imenuje drugo društvo za upravljanje. Iako među sedmorkom koja je iskazala interes za taj posao upravo Fima Global Invest jedini već upravlja takvom vrstom fonda, taj je izbor ipak malo iznenadio. Varaždinska tvrtka ispala je, sportskim rječnikom, ‘lucky looser’. Još početkom prošlog tjedna, naime, računalo se da je najizgledniji izbor Erste invest.

Među važnijim razlozima pritom se navodilo reputacijski faktor, budući da iza Erstea vlasnički stoji velika bankarska grupa. Erste je, k tomu, jedini obavio i detaljnije snimanje fonda i njegovih projekata. No, na kraju je odustao od iskoraka u, po mnogočemu specifične nekretninske fondove i povukao svoju ponudu za sklapanje ugovora o upravljanju. Fima Global Invest ispao je ‘drugi prvi izbor’ za koji su glasovala tri člana NO-a Quaestus nekretnina (predsjednik Zlatko Mateša te članovi Marijan Hanžeković i Željko Marić) dok je četvrti, Mario Žižek iz Raiffeisen banke, bio protiv. Varaždinskom upravljačkom društvu u vlasništvu tvrtke Karfijam, u kojoj su pak vlasnički udjeli raspoređeni među nekoliko osoba bliskih Milanu Horvatu, konkuriralo je preostalih pet ponuda: InterCapitalova ICAM-a, zatim Alternative Investa, Adriatica Capitala, Locusta Investa te ST Investa.

Solidan odaziv interesenata ne čudi jer je ipak posrijedi najveći nekretninski fond u nas (i prije negoli je ‘knjiga pala na samo dva slova’), s vrijednošću neto imovine koja nosi nekoliko milijuna kuna prihoda od upravljačke naknade. Prema dosadašnjem Statutu, naknada za upravljanje (bila) je 2,5 posto prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda, što s obzirom na imovinu Quaestus nekretnina znači nešto više od šest milijuna kuna. Promjenama Statuta koje je Hanfa ovih dana odobrila predviđeno je, doduše, i smanjenje naknade za upravljanje Fondom. U rješenju Agencije ne precizira se za koliko će se smanjiti, ali to će se saznati već za koji dan budući da se promjene Statuta i Prospekta moraju objaviti u novinama u roku sedam dana od primitka rješenja regulatora.

No, ako se naknada smanji sa 2,5 na, primjerice, dva posto imovine, u mršava vremena za fondovski biznis to je još uvijek zanimljiv prihod, a dioničarima fonda (među kojima su najveći mirovinski fondovi s oko 35 posto) prištedjelo bi nešto više od milijun kuna troška. Uz novi naziv i upravu fonda, promjenu upravljačkog društva i smanjenje naknade, izmjenama osnovnih dokumenata fonda se, među ostalim, smanjuje i postotak ulaganja iznad kojeg je potrebna suglasnost Nadzornog odbora. Valja podsjetiti da je tandem Škegro-Matić iz Uprave Quaestus Investa protiv Hanfina rješenja o jednogodišnjem oduzimanju licencije tom društvu potkraj listopada podnio tužbu Upravnom sudu.