Iako postoji Odluka grada Splita (i drugih gradova) o držanju pasa ljubimaca po kojoj vlasnici pasa moraju ukloniti onečišćenja koja učine njihovi psi ljubimci na javnim površinama, to se nažalost događa tek u oko 50% slučajeva.

To znači da površna Splita sadrži golemu količinu psećeg izmeta koji se ne uklanja te postaje izvor raznih virusa, bakterija te jajašaca crva parazita (toxocara canis) koji se osim na kopnu (gdje mogu zagaditi voće, povrće i dječje igračke) također mogu putem oborinskih voda naći u rijekama, jezerima i morskim plažama te indirektnim putem izazvati razna zarazna oboljenja kod ljudi, posebno djece (teže oštećenje vida ili drugih organa, a veća je mogućnost za nastanak epilepsije i astme).

U svijetu 500 milijuna pasa, u Hrvatskoj 300.000

U svijetu Ima oko 500 milijuna pasa ( SAD-83 milijuna, Afrika-70, Kina-60, Brazil-30, Japan-10 , Indija-10, Francuska-9, VB-8, Italija-7, Poljska-7, Australija-4, Kanada-6 milijuna….). Grad Napulj koji nam može služiti kao primjer za uvođenje nove metode kontrole izmeta – ima 80.000 pasa).

U RH ima oko 300.000 pasa (u Zagrebu 50.000, Splitu 10.000 , Rijeci 7000 pasa …) koji proizvedu oko 37.000 tona izmeta godišnje. Ako odbijemo izmet koji su uklonili savjesni vlasnici (40-50%), očito je da se na površini „Lijepe naše“ proizvede godišnje oko 20.000 tona ne uklonjenog izmeta.

Veliki broj nesavjesnih vlasnika pasa koji se ne pridržavaju Odluka gradova o uklanjanju izmeta njihovih pasa dovelo je do odluke u brojnim državama i gradovima (SAD, Izrael, Kanada, Singapur, Napulj – a razmišlja se o tome i u Zagrebu) da se konačno stane na kraj samovolji vlasnika pasa i analizom utvrdi DNK izmeta i tako identificira psa koji je proizveo izmet i njegovog vlasnika. Vlasnik koji jednom plati kaznu do 3000 kn postaje vrlo savjestan u uklanjanju izmeta svojeg psa.

Dr. Joško Kalilić, bivši predsjednik županijskog „Odbora za borbu protiv bjesnoće kod pasa“ dao je gradu Splitu određene prijedloge koje prenosimo u nastavku:

"Na prijedlog gradonačelnika Gradsko vijeće donosi odluku da je svaki vlasnik psa dužan u ovlaštenoj veterinarskoj stanici uz dosadašnju obvezu za cijepljenje protiv bjesnoće i čipiranje dati i uzorak bukalne sluznice psa za stvaranje baze DNK profila svih registriranih pasa na području grada (time bi Split postao prvi grad u RH koji bi imao uvedenu bazu DNK profila pasa i stao uz bok Jeruzalemu i Napulju koji su se na taj način uspješno riješili izmeta pasa na javnim površinama).

Komunalni redar se ne bi više izlagao velikim neugodnostima i sukobima te uz pratnju policije hvatao i kažnjavao nesavjesne vlasnike pasa za naplaćivanje kazne za neuklonjeni izmet što se pokazalo potpuno neučinkovito.Po novoj metodi bi preuzeti pronađeni izmet ili samo njegov dio i poslali ga u ovlaštenu veterinarsku stanicu koja analizira DNK analizu izmeta i na vrlo jednostavan i učinkovit način identificira psa i njegovog vlasnika.

Identificirani vlasnik psa plaća kaznu za prekršaj (500-3000 kn što uključuje i trošak DNK analize). Strah od sigurne identifikacije i visoke novčane kazne imali bi veliki psihološki učinak na vlasnike pasa da u maksimalnom postotku uklanjaju izmet svojih pasa kao što je to postignuto u Jeruzalemu i Napulju.

Ima više tvrtki i laboratorija u Hrvatskoj koji se bave analizom DNK pasa i njihovih izmeta. Cijene pojedinačne analize su različite (najjeftinija analiza je 300 kn koja se kod masovnijih analiza radi uz veći popust). Za uspostavu stalne baze DNK profila za 10.000 pasa u Splitu trebalo bi oko 2 milijuna kuna iz proračuna što bi donijelo veliku korist gradu jer bi ovom procedurom grad praktički bio oslobođen psećeg izmeta i mogućnosti zaraze svojih stanovnika a da i ne govorimo o estetskom učinku na svoje stanovnike i brojne turiste", napisao je Kalilić.