Čovjek koji je napravio prvu hrvatsku video konzolu na čelu je tvrtke koja sada surađuje s Mitsubishijem

Autor: Bernard Ivezić , 21. lipanj 2019. u 14:32
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Tvrtka je već neko vrijeme najveći hrvatski izvoznik u Indoneziju.

Jedan od prvih stanara Zagrebačkog tehnološkog parka, današnjeg Zicera, te najuspješniji njegov startup dosad, tvrtka Altpro, koja je u međuvremenu, u 25. godina poslovanja, narasla u organizaciju od 147 zaposlenika te izvoznika koji prodaje u 50-tak država na svim kontinentima izuzev Antarktike, upravo je postala prvi hrvatski proizvođač IoT rješenja za megalopolise.

Altpro je, naime, na tržište izbacio uređaj za detekciju monorail vlakova, koji nije samo prvi takav u Hrvatskoj već prvi na svjetskoj razini. Zagrebačka tvrtka sada niže međunarodna partnerstva. Jedno od njih je s Mitsubishijem, najvećom japanskom kompanijom izlistanom na burzi. Europska komisija je Altpro uvrstila na popis 22 ključne tehnološke kompanije koje diktiraju razvoj željeznica na globalnoj razini.

Među inima, Altpro trenutačno razvija uređaj koji će željezničkim kompanijama omogućiti brzi i jeftini prijelaz na novi EU sigurnosni standard tzv. ETCS, a za koji se očekuje da će postati globalni standard, jer ga polako preuzimaju Japan, Kina, Indonezija, Indija i SAD. U branši se sad priča da se Altpro nalazi na početku eksponencijalnog rasta i da se pretvara u novog hrvatskog industrijskog diva. Poslovni dnevnik o tome je razgovarao s osnivačem i direktorom Altproa Zvonimirom Vidukom.

 Kakav vam je plan?
Nakon 25. godina rasta na veličinu srednje velike tvrtke u hrvatskim okvirima, sad želim da Altpro u narednih 25. godina postane srednje velika tvrtku u svjetskim okvirima.

U branši se priča da se pripremate za rast prema 1000 zaposlenika u naredne dvije do tri godine?
Mislim da smo mi ipak sporo rasli. Veliki rast mogu omogućiti samo velike narudžbe proizvoda. I to na velika tržišta. Posljednjih 15 godina radili smo na  tržištu i potencijalnim poslovima u Kini i Indiji. Zadnjih pet godina intenzivno smo izlagali u Šangaju i Pekingu. U međuvremenu smo pronašli kvalitetne partnere, ne samo u Kini već i Japanu, SAD-u, Indoneziji, Indiji pa čak i u velikim europskim zemljama. Bude li sve po planu, prema postojećim potrebama tržišta u iduće dvije, tri godine potencijalno bi kapacitete trebali skalirati prema većem zapošljavanju. I tu govorimo o rastu na tek jednom našem proizvodu.

Znači li to da to sve ovisi o jednom proizvodu?
Mi u ponudi imamo više proizvoda s kojima polako završavamo dugogodišnji razvoj, homologacije i za koje izuzetno poznajemo globalno tržište sa svim njegovim značajnim raznolikostima i specifičnostima. Biti prilagodljiv i univerzalan je danas iznimno važno.

Što možete reći o tom proizvodu za megalopolise?
Riječ je o našem infrastrukturnom proizvodu za detekciju monorail vlakova. To je globalno jedinstven proizvod koji detektira brzinu, smjer i pozicije monorail vlakova te razmjenjuje te podatke s drugim infrastrukturnim podsustavima. Razvili smo ga iz našeg postojećeg sustava za detekciju kotača na tračnicama. Monorail je tehnologija na koju prelaze megalopolisi, znači gradovi iznad 10 milijuna stanovnika i koji su prometno zagušeni. U 2010. godini takvih je bilo 25, a 2017. čak 47 s tendencijom daljnjeg rasta. Sad vidimo da na taj sustav prelaze i gradovi s manje od 10 milijuna stanovnika. Samo Kina ima 100 takvih strateških projekata, a ta tehnologija se širi po svijetu.

Tko su vam partneri?
Nekoliko velikih tvrtki iz različitih zemalja od Francuske preko Kine, SAD-a, Japana pa sve do Indonezije, znači oni koji su uočili naše specifično inovativno rješenje. U suradnji s njima zadnje tri godine smo napravili zajedničke instalacije i razvojna ispitivanja te prilagođavanje njihovim sustavima kontrole prometa. Primjerice, u Indiji smo nakon 14 godina djelovanja prošli sva testiranja, dobili dozvole i sada ulazimo u joint-venture s lokalnim igračem. To je jedini način ulaska s tehnološkom opremom u takve velike zemlje. Imat ćemo dio proizvodnje u Indiji i tamo ćemo raditi na modernizaciji njihovih željeznica. Isti model smo primijenili i u Kini te se parcijalna lokalizacija proizvodnje već priprema. Nadalje, Altpro je već neko vrijeme najveći hrvatski izvoznik u Indoneziju. Tamo smo modernizirali više od 80 kolodvora u četiri godine. I tamo radimo kroz joint-venture s njihovom najvećom tehnološkom tvrtkom ala naš Končar. Lani smo na temelju rezultata  taj dio biznisa podigli na još viši nivo. U Berlinu na najvećem svjetskom sajmu Innotrans potpisali smo strateško partnerstvo s indonezijskim partnerom, uz češku Škodu i američki Progress Rail, članicom grupe Caterpillar. Plan nam je razvijati još više posao u Aziji na klasičnim dvotračnim željeznicama.

Koliko ste dugo gradili te poslovne odnose?
Visoka tehnologija za infrastrukturu, poput željeznica, razvija se godinama. Morate se dokazati ne samo tehnološki već i poslovno, morate raditi ogromna ulaganja prije nego uopće dobijete priliku za prvi posao. Mi smo prve testove za monorail senzorsku tehniku počeli raditi 2010. godine. S francuskim partnerom, pa s indonežanskim, japanskim, kineskim i američkim. 

Imate li podršku ministarstva gospodarstva?
Ministar gospodarstva Darko Horvat je i sam inženjer i gospodarstvenik te daje jasno do znanja da želi pomoći i da je takva industrija u fokusu interesa MINGO. No, još važnije, je da se aktivno radi na mjerama poticaja i uklanjanju prepreka te da se otvoreno komunicira. Primjer za to su TIV-ovi, savjetnički tim Ministra sastavljen od samih proizvodno izvoznih poduzeća.

Zašto vam je važna podrška u Hrvatskoj, pored silnih referenci vani?
Mi imamo veliki potencijal, ali još nismo veliki. U razvijenim zemljama iz našeg susjedstva vam je nezamislivo da ovakve kompanije nastaju bez lokalnih referenci i podrške. Naš rad na inovativnom izvozu su aktivno godinama podržali prije svega HBOR, HGK, MINGO. Krenuli smo kao startup iz Tehnološkog parka Zagreb, danas poznatijeg kao Zicer a danas smo tvrtka s 146 djelatnika, razgranatom mrežom partnera u zemlji i inozemstvu. Da bi mogli brzo rasti treba nam lokalna podrška, odgovarajući kadrovi, brzo rješavanje birokratskih prepreka koje su za tvrtke našeg profila i dalje prevelike kod kuće. To nosi velike troškove i smanjuje konkurentnost nas i sličnih tvrtki. Pa mi smo zadnje četiri godine dobili tri velika priznanja – Inovacija godine 2015. od MINGO, Zlatna kuna 2017. za inovaciju od HGK i 2019. od HIZ-a Zlatni ključ kao najinovativnije izvozno poduzeće. To je dokaz da je naš rad prepoznat od institucija i mi i drugi inovativni proizvođači izvoznici ne tužimo se na institucije nego na niže, operativno birokratsko okruženje korisnika državnog proračuna koje živi svoj paralelni život bez odgovornosti i stresa te ne gradi sustav u kome dobro živi. A tužni završetak  jednog takvog sustava smo vidjeli nedavno.

Kako je raditi s velikim, međunarodnim partnerima?
Mi smo se specijalizirali na usku nišu proizvoda koja ima teške tehničke zahtjeve. Tu smo našli svoju priliku jer ne ugrožavamo te velike tvrtke nego smo se uključili u njihov dobavni lanac i rješavanje tehničkih problema. Pokazali smo veliku fleksibilnost, brzo učenje i mogućnosti praćenja brzih promjena. Povući ću samo jednu paralelu. Mi imamo svoj testni poligon za proizvode jedini toga tipa  južnije od Alpa. I unatoč svom njegovom značaju za Altpro i hrvatsko gospodarstvo, dugačak je samo 60 metara. S druge strane, Mitsubishi u Japanu ima poligon od 36 kilometara. Naš Partner iz Amerike ima poligon dulji od 100 kilometara. Ali nama je to dovoljno. 

Ulažete li dalje u laboratorije za razvoj i testiranja?
Zadnje veliko ulaganje je bilo u opremu za senzorski razvojno istraživački laboratorij preko HAMAG BICRO kroz investiciju u razvojno proizvodni centar za vozila. Nabavka skupocjene opreme, 3d printera, klimo-mehaničkih ispitnih komora među kojima se posebno ističe postrojenje za ispitivanje vijeka trajanja proizvoda. To je nabavljeno  prema zahtjevima naših stranih partnera koji s nama ulaze u razvoj novih proizvoda. Ta investicija je primjer brze i kvalitetne realizacije proizvodne investicije I opremanja te otvaranja novih radnih mjesta u čemu su sudjelovali HBOR I HAMAG BICRO. Ono što je najvažnije jest da mi ništa ne razvijamo da se ne proizvodi kod nas. I to nas razlikuje od klasičnih tvrtki koje samo rade razvoj za nekoga drugoga ili proizvodnju po uzorku i zahtjevu. Danas malo tvrtki može razviti vlastite ovako složene proizvode te imati razvoj mehanike, softvera, elektronike i proizvodnju na jednom mjestu. To nas razlikuje od drugih i približava velikima. Mi smo tvrtka koja ima tržište i svoje kupce. Do sada smo proizvode plasirali u 48 zemalja svijeta te u mnoge tek kao prve isporuke što znači da nas tek očekuju pravi poslovi.

Koji vam je bio prvi proizvod koji ste razvili?
Nije imao nikakve veze sa željeznicom. Ja sam bio tipični inventivni samo-graditelj elektroničar koji je počeo s NF pojačalima, regulatorima, light show i sličnim stvarima koje zanimaju srednjoškolce prateći SAM i ABC tehniku te čitajući oskudnu literaturu koja je postojala. U svibnju 1978. sam za maturalni rad napravio  "Uređaj za TV igre" koji i danas radi u show roomu tvrtke. Na TV-u omogućuje igranje nogometa, tenisa i drugih sličnih igara. Kutiju za njega mi je napravio stolar kome sam popravljao strojeve, dijelove  sam počupao iz starih televizora koje sam popravljao, a čip s 32 nožice nabavio iz Trsta.  Organizacija i inovacije iz toga vremena pretvorene su danas u ozbiljan posao. Volio bih da mladi danas već u osnovnoj školi puno više rade takve stvari s rukama, jer bez tehničkog obrazovanja i rada od malih nogu nema inovacija, proizvoda, industrije ni razvijene zemlje.

Posao za željeznicu

Kad ste odradili prvi posao sa senzorikom za monorail željeznice?
Prvi posao odradilo smo lani, i to u konzorciju s francuskim i japanskim partnerom. Proizveli smo kompletne upravljačke ormare i senzoriku te smo sudjelovali u instalaciji na projektu u gradu Macau, kojeg još nazivaju azijskim Las Vegasom.

Da li ima interesa za takve projekte u Hrvatskoj?
Do sada nije bilo interesa u Hrvatskoj, kao ni u EU. Svijet, pogotovo Daleki istok zbog velikog broja stanovnika je pristupačniji i brži za prijem novih stvari od Europe, koja je konzervativnija u tom pogledu. A Hrvatska se biološki smanjuje pa neće imati potrebe za novim vrstama masovnog transporta željeznicom. Znam da je tim čudnija priča o nama koji stvaramo tehnologiju koje nema u Hrvatskoj, ali EU želi biti najinovativniji i Hrvatska to želi pratiti.

Komentirajte prvi

New Report

Close