Pršut za izvoz? Trebamo učiti od Talijana i Španjolaca

Autor: Božica Babić , 26. travanj 2016. u 07:22
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Ne mogu pršutari spašavati hrvatsko svinjogojstvo jer svinja nisu samo dva buta. Netko mora zbrinuti ostatak, kaže Vlade Prančić, vlasnik tvrtke Smjeli.

Godišnje Hrvatska uveze više od 2100 tona pršuta, a kroz izvoz plasiramo tek 82 tone, dok je na razini Europske unije trend obrnut: uvoz iznosi 372 tone, a izvoz doseže gotovo 42 tisuće tona. Sama Španjolska na EU tržištu godišnje proda više od sedam tisuća tona pršuta s kosti te još oko 28 tisuća tona sušenih proizvoda od buta, plećke i vratine.

Italija unutar EU tržišta godišnje proda oko 4400 tona pršuta s kosti te još oko 50 tisuća tona sušenih proizvoda od buta, plećke i vratine. Te dvije države prisvajaju oko 50 posto rezultata u trgovanju na EU tržištu i Hrvatska bi i te kako morala učiti na njihovu iskustvu, smatra Branko Bobetić, direktor strukovne grupacije Croatiastočar. Podsjeća da, primjerice, samo Švicarska godišnje iz EU uveze gotovo dvije tisuće tona pršuta, pa se i hrvatski proizvođači moraju više okrenuti izvozu, gdje se skriva golem potencijal za rast. Morali bismo, ističe, svakako kapitalizirati i potrošnju kroz turistički tanjur jer mnogi Europljani s ljetovanja nose znanje o vrhunskoj kakvoći hrvatskih pršuta.

Svi proizvođači u RH godišnje proizvedu oko 1500-1700 tona, što je oko 250 tisuća pršuta, a kao vodeće po volumenu nametnule su se samo tri tvrtke, to su vrgoračka Mesna industrija Pivac, istarski Pisinium i Voštane iz okolice Trilja. Ostali pršutari mahom su mali koji svoju proizvodnju prodaju lokalno, na kućnom pragu. Povezivanje u klaster ili proizvođačku organizaciju jedno je od rješenja radi trasiranja izvoznih kanala i većeg plasmana kako u EU tako i na treća tržišta, možda u Japan, koji godišnje iz EU uveze više od 1800 tona pršuta.

Vlade Prančić, vlasnik tvrtke Smjeli koja godišnje proizvede 80 tona suhomesnatih proizvoda i među njima oko 3500 pršuta, u posljednjih desetak godina šest je puta sa svojim pršutima osvajao šampionsku titulu na nacionalnoj razini u kategoriji Dalmatinski pršut, posljednju na prošlotjednim Danima Hrvatskog pršuta. Ističe da je veći problem od pronalaska kvalitetnih butova nepostojanje klaonice, pa su pršutari prisiljeni po sirovinu odlaziti u Austriju ili Mađarsku. "Ne mogu pršutari spašavati hrvatsko svinjogojstvo jer svinja nisu samo dva buta. Netko mora zbrinuti ostatak", ističe Prančić razlog zbog kojega će pršutari i dalje po sirovinu odlaziti izvan RH.  
 

Komentirajte prvi

New Report

Close