Odjel za zaštitu potrošača pri Državnom inspektoratu nema upravnu infrastrukturu za normalno funkcioniranje i provođenje Zakona o zaštiti potrošača. Odjelu nedostaje materijalnih i fizičkih sredstava, od kvalitetne kontrolne infrastrukture, opremljenih laboratorija za ispitivanje i vještačenje kakvoće proizvoda, preko obrazovanih stručnjaka koji će vršiti ispitivanja, do automobila za lakšu mobilnost gospodarskih inspektora.

Nedostaju propisi
Nedostaju i kvalitetni propisi koji bi posao u mnogočemu olakšali. Bez te infrastrukture rad je poprilično ograničen, kao i prava potrošača unatoč postojećim zakonodavnim kapacitetima, objasnila je Danica Ledecki, načelnica Odjela za zaštitu potrošača u Državnom inspektoratu.
Jučerašnja debata “Jačanje kapaciteta na području zaštite potrošača”, koju je organizirala Europska delegacija u okviru CARDS 2002 programa, prvi je put otvorila pitanja o problemima institucije kojoj je glavni cilj nadziranje primjene Zakona o potrošačima. Prema riječima načelnice Ledecki, spomenuti zakon načelno nije loš, no kako pokriva preširoko područje, za njegovo normalno funkcioniranje potrebno je regulirati brojne druge zakone i propise, od zakona o trgovini, te onih o hrani, vinu, ekološkim, poljoprivrednim pa i tehničkim proizvodima. Unatoč problemima u 2005. Državni je inspektorat u 24.083 slučajeva proveo nadzor Zakona o potrošačima, a u 6306 slučajeva utvrđene su povrede toga Zakona. Gospodarski su inspektori u prošloj godini podnijeli 4454 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Izrečene su 1852 kazne, kojima je naplaćeno 685.600 kuna na mjestu događaja, a 3,028.702 vrijedne robe stavljeno je izvan prometa. Iako su podaci naizgled dobri, sve poduzete mjere ipak se nisu pokazale učinkovitima. Razlog je tomu što velik broj predmeta zahvaljujući neažurnim sudovima završi u zastari, istaknula je Ledecki, pa ispada da su prava potrošača samo prazno slovo na papiru.
“Najveći broj poduzetih mjera u prošloj godini odnosi se na neisticanje vidljivih cijena, na proizvode bez potpune deklaracije te na trgovce koji ne ističu opće uvjete poslovanja. Dio prekršaja odnosi se također na neispunjenje ugovorne obveze, neizdavanje računa, nekvalitetnu uslugu te prodaju bez jamstva ili tehničkih upustava”, dodala je načelnica Državnog inspektorata.
Inspektori velike nade polažu i u potrošače. Oni su tako u prošloj godini podnijeli 9302 predstavke, a u čak 70 posto slučajeva gospodarski inspektori su utvrdili prekršaje. Iako ni ta brojka nije zanemariva, u Inspektoratu smatraju da je ona još premalena. Razlog je tomu, složili su se, u nedovoljnoj educiranosti i infomiranosti potrošača.

Zakoni i prava
Prema riječima Ilije Rkmana iz udruge Savez “Potrošača” tek 30 % građana upoznato je s pravima koja im jamči zakonom. On je ustvrdio kako većina građana koja se Savezu javlja s pritužbama smatra da njihove probleme trebaju rješavati udruge, dok sami nemaju volje za realizaciju prava.

Čak 49 posto potrošača nije infomirano o svojim pravima

Tvrtka Prizma na jučerašnjoj je debati predstavila iscrpnu anketu o potrošačima u Hrvatskoj. Prema njihovim istraživanjima čak 49 posto potrošača nije infomirano o svojim pravima za razliku od 46 posto njih koji drže da su prilično dobro ili vrlo dobro informirani. Čak 41 posto anketiranih smatra da je pristup informacijama o pravima potrošača težak, dok tek 28 posto njih drži da je do tih informacija jednostavno doći.