Prosječni hektar 21.159 kn, ali na istoku plane i za 10.000 €

Potražnja na top lokacijama već je velika, nagodinu stižu i strani kupci/Fotolia Potražnja na top lokacijama već je velika, nagodinu stižu i strani kupci/Fotolia

Zemlja u Dalmaciji je atraktivna zbog mogućnosti prenamjene i iskorištavanja u turističke svrhe, veli Brlošić.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 21.158 kune za hektar, pri čemu je cijena u Jadranskoj Hrvatskoj bila za 14.406 kuna veća nego što je to na kontinentu. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je cijena jednog hektara poljoprivredne površine u Dalmaciji iznosila 35.036 kuna, dok je to u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila 20.630 kuna.

U odnosu na prošlu godinu, prosječna cijena hektara na razini Hrvatske je porasla za 401 kunu, pri čemu je u jadranskoj Hrvatskoj pala za 783 kune, a na kontinentu je rasla za 451 kunu. U DZS objašnjavaju kako su podaci prikupljani preko područnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na temelju izjava poljoprivrednika pri ažuriranju korištenja poljoprivrednog zemljišta gospodarstava u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, iz evidencija Agencije za poljoprivredno zemljište te iz evidencija prometa nekretnina Porezne uprave. Poljoprivrednici, pak, tvrde kako je potražnja za zemljom velika, te da koliko god je se ponudi - sve plane u kratkom vremenu.

Matija Brlošić predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore kaže kako je cijena zemlje određena zakonom ponude i potražnje, pa najbolji hektari vrijede poput suhog zlata. Podaci kojima barata DZS najvjerojatnije su državne cijene, početne cijene za prodaju državnog zemljišta, no realno je to puno više, kaže Brlošić, te dodaje da je zemlja u Dalmaciji daleko atraktivnija zbog mogućnosti prenamjene u građevinsko zemljište ili mogućnosti da se ona iskoristi u turističke svrhe. On tvrdi da se najbolja zemlja u Srijemu, na istoku Hrvatske, prema onome što tvrde seljaci, prodaje za čak 10.000 eura, što je čak i tri puta više od državnog prosjeka. Metodologija Slavonaca za kretanje cijena zemlje u njihovoj regiji vrlo je jednostavna - sve prema istoku je skuplje, a sve prema Zagrebu, zapadu, jeftinije zbog lošije kvalitete zemlje, tvrdi Brlošić.

Dok je hektar na samom istoku oko 10.000, oko Nove Gradiške, primjerice, gdje je zemlja lošija i gdje nema toliko poljoprivrednika pa ni veće konkurencije, hektar je oko 2000 eura, znači pet puta manje.  Oko Đakova hektar zemlje vrti se od 4000 do 5000 eura, a u manjim raseljenim selima možda samo 1000 eura, kaže. Podaci DZS pokazuju da jeu 2016. prosječna cijena kupljenih livada iznosila je 11.247 kuna, a pašnjaka 13.466 kuna. U Jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena livada bila je 13.751 kunu, a pašnjaka 17.136 kuna, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj cijena po hektaru za livade bila 10.834 kune, a pašnjake 7935 kuna. Godišnja prosječna cijena zakupa oranica iznosila 878 kuna po hektaru, livada 531 kunu, a pašnjaka 319 kuna. 

 

Petir

Fondovi s B. istoka i Sredozemlja masovno kupuju zemlju.

Razlike u cijenama
U Jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena zakupa oranica iznosi 644 kune po hektaru, livada 499 kuna, a pašnjaka 358 kuna, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj cijena zakupa oranica iznosi 925 kunu po hektaru, livada 537 kuna, a pašnjaka 311 kuna.  Cijena zakupa oranica je u odnosu na 2015. godinu neznatno je pala, jedino je blag rast bio u Jadranskoj Hrvatskoj i to za nekih 15 kuna po ha. Stručnjaci smatraju kako bi cijena oranica mogla dodatno rasti iduće godine kada istekne moratoriji na prodaju zemlje strancima koji je Hrvatska dobila nakon ulaska u EU.

Marijana Petir zastupnica u EU parlamentu kaže kako pokazatelji govore da je 50% poljoprivrednog zemljišta u EU u vlasništvu samo 3% poljoprivrednih kompanija, dok 84% malih OPG-a u vlasništvu ima samo 14,5% oranica.  "Posebna zabrinjava sve veće prisutnosti investicijskih fondova s Bliskog istoka i Sredozemlja koji imaju ogromna sredstva na raspolaganju i koji kupuju velike količine poljoprivrednog zemljišta sada već u Rumunjskoj i Bugarskoj, a u budućnosti bi se to moglo dogoditi i kod nas", ističe Petir.

Iako u je Hrvatskoj još na snazi zabrana prodaje zemlje strancima te je u funkciji model da se državna zemlja daje u dugogodišnji zakup, pitanje je što će se događati nakon što prođe prijelazni rok koji ističe 2018. Zasad ministar Tolušić uvjerava kako stranci neće doći ni do pedlja hrvatske poljoprivredne zemlje. Tvrtke ili pojedinci imaju koncesiju ili zakup na određenom području, ali vlasništvo te zemlje je vlasništvo Republike Hrvatske.

Prema tome ne dolazi u obzir da bilo koji komad te zemlje dođe u ruke stranaca, tvrdi Tolušić. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu je propisano da se bez suglasnosti Agencije za poljoprivredno zemljište ne mogu prenijeti prava i obveze zakupnika do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u stečajnom postupku kupila ili preustrojem stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji.

Tko ima najviše?
Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi prvih 10 najvećih posjednika poljoprivredne zemlje u Hrvatskoj drži oko 67.763 ha odnosno tek oko 6,5 posto zemlje koja je prijavljena u ARKOD-u za potpore.  Prvih 20 posjednika obrađuje oko 85.913 ha zemlje, što je tek 8,25 posto svih površina kojih je u Hrvatskoj 1,043 milijuna hektara. Ono što je vidljivo iz podataka je to da među 20 najvećih posjednika zemlje nema niti jednog OPG-a, odnosno da je od njih 20 čak 19 trgovačka društva, dok je samo jedna zadruga i to Planina - braniteljska zadruga iz Splitsko-dalmatinske županije koja obrađuje 1694 hektara zemlje.

Vlasnik najvećih površina u Hrvatskoj je i dalje Agrokor koji prema podacima Ministarstva poljoprivrede ima ukupno 32.839 ha državnog poljoprivrednog zemljišta. Među najveće vlasnike spada i Marko Pipunić koji u vlasničkom i suvlasničkom odnosu ima oko 22.000 hektara. Među velike posjednike spada i Stipo Matić vlasnik M Sana koji je ima nekolicinu poljoprivrednih tvrtki, te Enver Moralić koji kroz Kutjevo drži oko 6000 hektara.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve