Prosječan automobil u Hrvatskoj star 10 godina

Autor: Saša Vejnović , 19. ožujak 2008. u 06:30

Kada se gleda prosječna starost prema proizvođačima, najstarija su vozila Zastave, a slijedi Daihatsu i Mercedes

Broj svih vrsta vozila u Hrvatskoj je u prošloj godini bio 1,985.064, što je 4,3 posto više od godinu dana prije (1,903.668), a 74,7 posto ukupnog voznog parka odnosi se na osobna vozila kojih je u 2007. godini bilo registrirano 1,482.902, kažu podaci agencije Promocija plus. Iako se posljednjih nekoliko godina povećavao broj novih automobila na hrvatskim cestama, podaci kažu kako je prosječna starost voznog parka osobnih vozila 10 godina i tri mjeseca, čime je Hrvatska u donjem dijelu tablice starosti voznog parka među europskim zemljama. U Hrvatskoj je više od 28 posto voznog parka osobnih vozila starije od 15 godina, a na ona do pet godina starosti otpada 25 posto. Svaki drugi automobil stariji je od 10 godina. Od tri automobila u Hrvatskoj dva koriste benzin, a jedan dizel, odnosno benzinaca je 995.479 (67,1 posto), a dizelaša 487.423 (32,9 posto). Kada se gleda prosječna starost prema proizvođačima, najstarija su vozila Zastave (20 godina i devet mjeseci), a slijedi Daihatsu (15 godina i osam mjeseci) te Mercedes (14 godina i sedam mjeseci). Najmlađi su automobili Dacia (2 godine i tri mjeseca), Toyota (četiri godine i 10 mjeseci) te Chevrolet-Daewoo (šest godina i jedan mjesec). Što se pak lakih dostavnih vozila tiče (do 3,5 tona), njih je u prošloj godini bilo 134.037 što iznosi 6,8 posto od ukupnog voznog parka. Kamiona, odnosno gospodarskih vozila s ukupnom dopuštenom masom većom od 3,5 tona bilo je 48.998 komada ili 2,5 posto, autobusa 5021 (0,3 posto ukupnog voznog parka), a motora (motocikli, motorkotači, skuteri) 164.007 komada što je oko 8,3 posto od ukupnog voznog parka. Radnih je vozila 0,5 posto, traktora 1,8, a prikolica i poluprikolica 5,3 posto. Regionalna distribicija voznog parka osobnih vozila pokazuje slične trendove kao kod prodaje rabljenih vozila u našoj zemlji. Na vrhu je Grad Zagreb i Zagrebačka županija s udjelom od 28,4 posto, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 11,2 posto, Primorsko-goranska sa 8,5 posto, Istarska sa 6,9% i Osječko-baranjska sa 5,7 posto. S druge strane su Virovitičko-podravska županija sa 1,55%, Požeško-slavonska sa 1,49 i Ličko-senjska sa 0,97%.

Komentirajte prvi

New Report

Close