Propadaju i ‘Marasove tvrtke’, ali bez kune kapitala za dugove

Autor: Suzana Varošanec , 23. studeni 2016. u 22:00
Bivši ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras bio je ponosan na svoj projekt/Marko Prpić/PIXSELL

Među 4168 stečajnih dužnika na trgovačkim sudovima registrirano je 386 j.d.o.o-a i tek 115 propalih obrtnika.

Pozornost plijeni podatak da propadaju i poslovni subjekti osnovani po pravilima 'brzo, jednostavno i jeftino', a to su jednostavna društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), poznati i kao tvrtke za 'deset kuna'. Od 4168 poslovnih subjekata koji su sredinom studenog bili registrirani na trgovačkim sudovima  kao stečajni dužnici upravo 386 su j.o.o.o-i.

Njihov udio u stečajnim upisima iznosi 9,2%, što znači da se svaki deseti upis u stečaju odnosi na jednostavna društva, čija su osnivanja prepravila sudski registar. S druge strane, u stečajnim se upisima vodi 115 propalih obrtnika, tj. gotovo četiri puta manje, što otvara pitanje kako se obrtnici bolje 'drže na nogama'. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec kaže da je Komora upozoravala da je mogućnost osnivanja jednostavnih trgovačkih društava ishitren politički potez tadašnjeg ministra poduzetništva i obrta Marasa. Danas to, kaže, nažalost, ima iznimno negativne posljedice u velikom broju stečajeva.

 

140 milijuna

kuna potpora isplaćeno je za samozapošljavanje vlasnika j.d.o.o-a

"Obrazložili smo to činjenicom da se uvođenjem mogućnosti otvaranja j.d.o.o.-a otvara nova kategorija trgovačkih društava koja neće imati kapitala i koja će uskoro postati prezadužena, što se pokazalo točnim. Također, upozoravali smo i kako će to postati novi oblik poslovanja za one koji su već prezaduženi. Postavili smo i pitanje kako će te tvrtke plaćati svoje obveze koje nastaju odmah na početku poslovanja ukoliko nema temeljnog kapitala društva. Obrtnici, za razliku od trgovačkih društava, rijetko otvaraju stečajeve, jer za poslovanje odgovaraju osobnom imovinom, za razliku od j.d.o.o.-a, koji odgovaraju temeljnim kapitalom od 10 kn", kaže Ranogajec.

 Nepoznanica je, pak, koliko duguju vjerovnicima te kako će dugove vraćati, a nagađa se i da je veći broj njih blokiran. S obzirom da ta društva nisu posebno označena u odnosu na druge poslovne subjekte, Fina ne raspolaže s podatkom o broju blokiranih j.d.o.o.-a u Jedinstvenom registru računa. U Hrvatskoj radi 148.546 aktivnih subjekata, podatak je Ministarstva pravosuđa, a dominantni oblik za poslovne aktivnosti i dalje je društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) kojih je 109.760, a slijede j.d.o.o.-i kojih je već više od 30 tisuća i čine nešto manje od trećine šire skupine društava kapitala d.o.o.-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close