Promjene koje donosi novi Zakon 
o računovodstvu

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Prvim danom iduće godine na snagu stupaju nova pravila.

Početkom srpnja izglasan je i donesen novi Zakon o računovodstvu koji stupa na snagu od početka iduće godine, a posljedica je dodatnog usklađivanja Hrvatske regulative s EU pravilima. Novi Zakon o računovodstvu stupa na snagu 1. siječnja 2016., izuzev dijela koji regulira licenciranje računovođa. Donošenje novog Zakona, posljedica je Direktive EU 2013/34/EU koja nalaže zemljama članicama da usklade nacionalne zakone i propise koji reguliraju računovodstvenu problematiku sa zahtjevima Direktive do 20. srpnja 2015.

Osnovna namjera je smanjenje administrativnog opterećenja malih poduzetnika u dijelu podnošenja financijskih informacija, a sažeta je u načelu “mislimo najprije na male”. U tu svrhu uvedena je nova kategorija poduzetnika (kao dodatak postojećoj kategorizaciji poduzetnika na male, srednje i velike) pod nazivom “mikro poduzetnici”. Po novom Zakonu, poduzetnici se obzirom na veličinu, a ovisno o graničnim pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji, kategoriziraju se na način prikazan na slici 1.

Osim tih navedenih kriterija, velikim poduzetnicima se smatraju i subjekti od javnog interesa, tj. razni oblici financijskih institucija koji posluju prema posebnim propisima.

Zakon nadalje, s obzirom na veličinu, kategorizira i grupe poduzetnika koje čine matična i ovisna društva koja ulaze u konsolidaciju i koja na razini konsolidacije ne prelaze određene kriterije prema ukupnoj svoti aktive, svoti prihoda i prosječnom broju zaposlenih radnika tijekom godine kako je opisano na slici 2.

Tko su obveznici?

Obveznici primjene Zakona su, kao i dosad, poduzetnici - u pravilu pravne i fizičke osobe, podružnice i poslovne jedinice inozemnih poduzetnika obveznici plaćanja poreza na dobit, te poslovna jedinica poduzetnika domaćeg poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU ili trećoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja. Obveznici nisu korisnici proračuna za koje je računovodstvo uređeno Zakonom o proračunu te neprofitne organizacije obveznici primjene Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

Zakon definira računovodstvene poslove kod kojih je najznačajnija novina da, ukoliko poduzetnik takve poslove povjeri drugim pravnim ili fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona. Poduzetnik i nadalje ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela. Iz ovog proizlazi obveza budućeg licenciranja za sve vanjske pružatelje računovodstvenih poslova tj. knjigovodstvene servise i pojedince. Ipak (jedino) ova odredba Zakona stupa na snagu tek 1. siječnja 2018. godine te će biti regulirana posebnim zakonom.

Poslovne knjige

Novim Zakonom se ukida obveza potpisivanja računa, ako je račun sastavljen u skladu s poreznim propisima te sadrži ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. Novi Zakon taksativno navodi što sve mora sadržavati knjigovodstvena isprava. Pri tome valja skrenuti pozornost na zahtjev da knjigovodstvena isprava mora sadržavati između ostalog i potpis osobe odgovorne za poslovni događaj te oznaku konta na kojima će knjigovodstvena isprava biti proknjižena. Ova odredba i neke druge odredbe Zakona koji detaljnije definiraju sadržaj računovodstvene dokumentacije sigurno idu u pravcu povećanja efikasnosti sustava internih kontrola kao i mogućnosti efikasnijeg obavljanja poslova nadzora od strane državnih tijela. U tom smjeru ide i jedna od značajnijih novela Zakona koja predviđa uvođenje jedinstvenog okvirnog kontnog plana koji će se naknadno propisati, što je dosad bila obveza samo organizacija koje posluju prema posebnim propisima poput neprofitnih organizacija te financijskih institucija. Ova odredba bi mogla izazvati poteškoće kod podružnica ili društava u vlasništvima inozemnih koncerna gdje se je lokalni kontni plan prilagođavao zahtjevima matičnih društava. Ipak, za očekivati je da će se olakšati snalaženje nadzornih organa kod obavljanja svojih poslova u nadzorima poslovanja raznih društava.

 

4 mjeseca

nakon završetka poslovne godine treba zaključiti poslovne knjige

Kao i ranije, Zakon nalaže obvezu vođenja poslovnih knjiga. Odredbe naglašavaju obvezu uspostavljanja sustava unutarnjih kontrola. Naime, jedna od odredbi je i propisivanje sadržaja izvatka pojedinog konta glavne knjige koji između ostalog mora sadržavati i identifikacijske oznake osoba koje su knjižile i kontrolirale knjigovodstvenu ispravu proknjiženu na taj konto.

Značajna odredba je i zahtjev zaključivanja poslovnih knjiga najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine. Ovaj rok je usklađen s rokom za javnu objavu, te predajom financijskih izvještaja za statističke potrebe te prijavom poreza na dobit. Što se tiče čuvanja dnevnika, glavne knjige, pomoćnih knjiga kao i knjigovodstvenih isprava, ZOR nalaže rok od najmanje 11 godina, s izuzetkom isplatnih lista, te analitičkih evidencija o plaćama koje se čuvaju trajno.

Čuvanje dokumentacije

U skladu s trendom premještanjem obavljanja računovodstvenih poslova za domaće poduzetnike u inozemstvo, zakonodavac omogućuje čuvanje dokumentacije izvan područja Republike Hrvatske, ali samo u drugoj državi članici EU. Ipak u tom slučaju mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora.

Odredbe vezane uz godišnji popis, nalažu da se takav popis mora provesti na kraju poslovne godine te je potrebno uskladiti knjigovodstveno sa stvarnim stanjem. Ovo bi značilo da bez obzira na činjenicu da neki poduzetnici inventure i usklade popisa s evidencijama provode kontinuirano tijekom godine, svejedno su to dužni provesti i na kraju poslovne godine.

Godišnji financijski izvještaji

Veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa, obveznici su primjene Međunarodnih standarda sinancijskog izvještavanja dok su ostali obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja. Ipak Zakon omogućava da ovisno društvo, odnosno društvo kći koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, a čije matično društvo sastavlja i prezentira konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, može odlučiti da svoje godišnje financijske izvještaje sastavlja i prezentira primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Mali i mikro poduzetnici dužni su sastavljati godišnje izvješće koje sadrži bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje (u kojima moraju navesti informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela).

Srednji i veliki poduzetnici su uz to kao i dosad dužni sastavljati i izvještaj o novčanim tokovima, te izvještaj o promjenama kapitala. Veliki poduzetnici su također dužni sastavljati i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Srednji i veliki poduzetnici dužni su sastavljati godišnje izvješće koje mora sadržavati: financijske izvještaje za izvještajno razdoblje, uključujući i revizorsko izvješće, izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja (samo subjekti od javnog interesa, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru (samo subjekti od javnog interesa koji obavljaju djelatnost rudarstva i vađenja minerala ili djelatnost sječe primarnih šuma) te izvješće poslovodstva. Odgovornost za godišnje financijske izvještaje snose članovi uprave i nadzornog odbora (ako postoji), odnosno svi izvršni direktori i upravni odbor, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje. Potpisuju ih predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika. Na ovaj način je odgovornost značajno proširena u odnosu na dosadašnju verziju Zakona koji je nalagao odgovornost i potpisivanje samo zakonskih predstavnika. Ipak, nadalje ZOR navodi da godišnje financijske izvještaje subjekata koji nemaju upravu, odnosno izvršne direktore, potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje. U dijelu Zakona koji govori o konsolidiranim financijskim izvještajima značajno je proširena definicija matičnog društva u smislu da odražava više načina na koje matično društvo može imati kontrolu, tj. vladajući utjecaj nad ovisnim društvima. Zakon također navodi i neke nove izuzetke od obveze konsolidacije. Matično društvo može biti izuzeto iz obveze konsolidacije ukoliko je to društvo matica podgrupe, te se konsolidacija provodi na višoj razini uz uvjete navedene u Zakonu. Od obveze konsolidacije su izuzete također i “male grupe” pod uvjetom da ne uključuju subjekte od javnog interesa.

Zakonski obveznici revizije su financijski izvještaji poduzetnika koji zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta: godišnji financijski izvještaji velikih i srednjih poduzetnika te subjekata od javnog interesa (bez obzira na veličinu), konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji su matična društva velikih i srednjih grupa, odvojeni i konsolidirani godišnji financijski izvještaji dioničkih društava te komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji odvojeni, odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze dva od sljedeća tri uvjeta: iznos ukupne aktive više 15.000.000,00 kn, iznos prihoda više 30.000.000,00 kn te prosječan broj radnika tijekom poslovne godine viši od 25

Javna objava

Novim ZOR-om propisuje se novi rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja (kao i dosad FINA-i) za potrebe javne objave koji iznosi četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine. Taj rok se može smatrati rokom za predaju izvještaja za statističke svrhe čime su ti rokovi izjednačeni s rokom za predaju prijave poreza na dobit, kao i rokom za zaključenje poslovnih knjiga. Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvještaja ostaje devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

Analizom novog Zakona ne može se steći dojam da je ostvareno znatnije administrativno rasterećenje malih poduzetnika. Dapače, budući da su neka područja primjene Zakona jasnije definirana, može se steći dojam da će poduzetnici trebati posvetiti i veću pažnju ustrojstvu funkcije računovodstva te sustavu unutarnjih kontrola. Iako je uvedena kategorija mikro poduzetnika, za njih se primjenjuju sve odredbe kao i za male, a ni te odredbe nisu značajnije ublažene u odnosu na postojeći Zakon.

Piše Marinko Matković
* autor je senior manager u revizorsko-konzultantskoj kući Crowe Horwath

Komentari (1)
  • Pero7
    Pero7 23:01 16.9.2015.

    Ne vjerujem da će bilo kojoj tvrtci biti bolje prije nego što ode ova SDP Kukuriku vlada

    Samo izmišljaju nove zakone , nove propise , nove poreze , veće poreze , nove predstečajeve , nove stečajeve , samo zagorčavaju život tvrtkama i stvaraju blokirane i građane i tvrtke.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!