Prometna infrastruktura ovisi o EU fondovima, ali sve više računa na Kinu

Panel rasprava o planiranju i razvoju infrastrukturnih projekata/Borna Filić/PIXSELL Panel rasprava o planiranju i razvoju infrastrukturnih projekata/Borna Filić/PIXSELL

Započeti su i projekti koji se ostvaruju iz domaćih izvora, neki sustavom koncesija, a neki iz privatno-javnog partnerstva.

Prometna infrastruktura je kičma svakog gospodarstva i društva, a u Hrvatskoj smo svjedoci projekta vrlo kvalitetne mreže autocesta, u tijeku su velike investicije u zračne i morske luke, a u planu i ambiciozna ulaganja u željezničku infrastrukturu, rečeno je na konferenciji "Zagreb Infrastructure Summit" koja se održala jučer u Zagrebu.

'Most je simbol' 
Iako su u značajnom obimu zasad prisutni samo na gradnji Pelješkog mosta, koji se velikim dijelom financira iz EU fondova, Kinezi bi u narednom razdoblju mogli imati velik utjecaj na razvoj prometne infrastrukture u Hrvatskoj. Naime, kineski pomorski operateri su došli u luku Zadar, a luku Rijeka pak vide kao jednu od najperspektivnijih na Mediteranu te su itekako zainteresirani za nizinsku prugu koja će Rijeku povezivati sa Zagrebom, a onda srednjom Europom, a posredno i jugoistočnom Europom. 

Liu Kai, savjetnik za gospodarstvo kineskog Veleposlanstva u Hrvatskoj, istaknuo je da je Pelješki most bio točka nakon koje je suradnja Kine s Hrvatskom dobila novu dimenziju.  "Most je simbol puta do zajedničkog uspjeha i suradnje između Kine, Hrvatske i EU jer će vaša zemlja s njim dobiti na gospodarskom, prije svega turističkom rastu, a Kina reference za buduće projekte u EU. Uz pridržavanje pravila i standarda Unije, sve više kineskih kompanija zainteresirano je za ulaganje u i projekte u Hrvatskoj, ne samo na području infrastrukture nego i znanosti, kulture, turizma", kazao je Kai. 

 

Kai

Sve više kineskih kompanija zanima ulaganje u projekte u Hrvatskoj.

Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kazao je da smo svjedoci izuzetno velikog zamaha razvoja prometne infrastrukture te nisu dovoljna sredstva iz samo jednog izvora pa zato kombiniraju sve koji su nam na raspolaganju. "Gradimo Pelješki most, najveći projekt koji se realizira sredstvima EU fondova u cestovnoj infrastrukturi, no započeti su i projekti koji se ostvaruju domaćim novcem. Neki se realiziraju iz domaćih izvora, neki sustavom koncesija, neki uz pomoć fondova EU, a neki iz privatno-javnog partnerstava", naglasio je Mihotić. Kazao je da dolaze velike investicije i u željezničku, ali i cestovnu, te infrastrukturu u zračnim lukama.

Spomenuo je, uz ostalo, projekte željezničkih pruga Dugo Selo - Križevci, Zabok - Zaprešić, te Gradec - Sveti Ivan Žabno. U cestovnom segmentu, istaknuo je realizaciju projekta Bina Istra, investicije od 160 milijuna eura na dogradnji Istarskog ipsilona, kao i dodatnih 150 milijuna eura za završetak tunela Učka i povezivanje na Istarski ipsilon.  U pripremi je, naveo je, i realizacija projekta u Zagorju, ceste koja preko Krapine ide do granice sa Slovenijom, a započinje i projekt realizacije brze ceste od Solina do Omiša, odnosno od Splita do Omiša, vrijedan oko 300 milijuna eura. 

Podsjetio je i na projekt mosta preko Save kod Stare Gradiške, te nastavak izgradnje autoceste, koja je sada u natječaju, od mosta na Dravi do Belog Manastira i dalje prema mađarskoj granici. Hrvatska je svoje autoceste gradila uglavnom u vlastitom financijskom aranžmanu dok pri razvoju željezničke infrastrukture uvelike računa na EU fondove.  Janja Groš, zamjenica direktora za EU fondove HŽ Infrastrukture, navela je da ta kompanija u sljedeće četiri godina planira investicije od 9,3 milijarde kuna, od čega je 60 posto tog novca bazirano na financiranju iz fondova Unije

Nova vrata Europe
"U ovoj financijskoj perspektivi EU je uglavnom bila spremna financirati transeuropske koridore, što kod nas znači pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta te koridor Ljubljana-Zagreb-Beograd. Mi u narednoj financijskoj perspektivi računamo na značajna sredstva i za razvoj prigradske i regionalne željezničke mreže, a za što projekti postoje", kazala je Groš. 

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, podsjetila je da je Komora još prije 10-ak godina napravila razvojni program "Hrvatska nova vrata Europe" u kojima je predstavila studije za 130 infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj procijenjene ukupne vrijednosti od 33 milijarde eura. Na Summitu je istaknuta važnost luke Rijeka u kojoj završava velika, 200 milijuna eura teška investicija u novi kontejnerski terminal koji će moći primiti i najveće brodove. Iz Luke su najavili da će za 3-5 godina biti završena i kompletna nova infrastruktura, vrijedna 200 milijuna eura, koja će luku povezati s cestovnom i željezničkom mrežom. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve