Prošlo je godinu dana od kada se u Hrvatskoj mogu osnivati tvrtke s temeljnim kapitalom od svega 10 kuna. U tom razdoblje je, prema podacima bonitetne tvrtke Bisnode, osnovano 8062 subjekata u svojstvu jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (JDOO).

Samo u 2012. godini je osnovano 1600 takvih tvrtki od kojih je financijske izvještaje predalo njih 451. Od toga je 309 tvrtki prikazalo prihod, dok je neko "ozbiljnije" poslovanje s prihodom od 75 tisuća kuna ili više prikazalo samo njih 21. Dobit je prikazalo njih 197, a gubitak 240, dok je 14 tvrtki prikazalo dobit 0 kuna. Samo dvoje od njih imaju dobit veću od 75.000 kuna. "Za sada ne postoje neki relevantniji podaci s kojima bi se mogla napraviti analiza JDOO-a. Ono što mogu konstatirati je da do sada niti jedan JDOO nije ugašen. Od ukupno 8062 registriranih tvrtki, njih 52 su u blokadi, a samo 63 je ikada ušlo u blokadu", kaže Benjamin Cerovac, direktor Bisnode, tvrtke za upravljanje poslovnim informacijama BISNODE. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu da osnivanje jednostavnog trgovačkog društva s osnivačkim kapitalom od 10 kuna predstavlja jedan olakšan način osnivanja trgovačkog poduzeća.

"Ovaj projekt je najviše usmjeren k onima koji započinju poduzetnički poduhvat temeljan na znanju, vjerojatno i uslugama, a manje na velikim investicijama. I zato može zadovoljiti potrebe određenog dijela poduzetnika, možda najviše onih mladih, s manje početnog kapitala, koji kreću u biznis temeljem vlastitih poduzetničkih ideja, a koji su možda dota ove aktivnosti provodili kroz neke druge oblike. Ono što je važno jest pretpostavka da će veći dio ovih poduzeća s vremenom prerasti u financijski snažnija poduzeća i postati rasadnik novih radnih mjesta. Zato svako poboljšanje u poduzetničkoj klimi ove vrste, bilo da se radi o pojednostavljenju osnivanja poduzeća, ili još i bolje, prilikom zatvaranja, treba pozdraviti", navodi Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Dodaje da ipak treba podsjetiti da u poduzetničkom okruženju, koliko samo osnivanje poduzeća predstavlja prepreku, još je važnije zatvaranje poduzeća učiniti jednostavnim i jeftinim.  Centar za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) ocjenjuje da je mogućnost osnivanja jednostavnih dioničkih društava bio koristan potez koji je pozitivno djelovao na razvoj poduzetničke klime u nas.

"U okolnostima nedovoljno razvijenog poduzetničkog duha, kada se u poduzetničku aktivnost velikim dijelom upušta tek iz nužde, korisno je imati zakonske mogućnosti koje olakšavaju i potiču uključivanje stanovništva u svijet poduzetništva. Zbog brzine osnivanja, malog početnog troška i jednostavnosti poslovanja, ovaj je oblik vrlo pogodan za afirmaciju start-up tvrtki, što je, čini se, dijelom i zaživjelo u praksi. Samo od kraja ožujka do konca lipnja ove godine, broj registriranih jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću povećan je za čak 2232 društva, što ukazuje na rast interesa za takvim oblikom poslovanja", kažu u Centru za makroekonomske analize HGK kojem je na čelu Jasna Belošević-Matić. U HGK smatraju da je u znatnoj mjeri ostvarena intencija uvođenja JDOO-a koja se svodila na olakšanje ulaska u poduzetnički pothvat, sprječavanje neregistriranih djelatnosti, smanjenje odljeva hrvatskih poduzetnika i olakšavanje stranim poduzetnicima poslovanja u Hrvatskoj. Za cjelovitiju ocjenu stanja još je prerano s obzirom na kratko vrijeme poslovanja navedenih društava, poručuju iz Komore.

Temeljni kapital
Iako ne smatra da je institut JDOO-a bio nešto pogrešno, Mićo Ljubenko, odvjetnik specijaliziran za trgovačko pravo iz Zagreba, naglašava da i ne vidi neku posebnu svrhu jednostavnih društva ograničene odgovornosti."Razlog za uvođenje instituta JDOO-a je što to postoji u Europskoj uniji, pa smo mi to morali uskladiti u procesu pristupanja. No, ako netko kreće u biznis, on osim ideje mora imati i neki kapital – vlasititi ili kreditni. Vi morate nakon pokretanja poduzeća imati neki poslovni prostor, plaćati režije, poreze i naknade, imati zaposlene. Ako nemate neki kapital, ne vidim kako bi pogodnost da za 10 kuna temeljnog kapitala možete osnovati tvrtku mogla osigurati perspektivno poslovanje", kaže Ljubenko. Pojašnjava da temeljni kapital, koji je kod klasičnih trgovačkih društava najčešće na razini od 20.000 kuna ne znači da se taj iznos negdje uplaćuje ili pohranjuje. 

Kratka tradicija
To je obrtni kapital koji se istog trenutka može iskoristiti za operativno poslovanje – plaćanje režija, poslovnog prostora, zaposlenih i sl. Ljubenko, temeljem vlastitog iskustva, kaže da temeljni kapital, bio on 10 kuna ili 100 milijuna kuna, pokazuje samo koliko je u tvrtku uloženo na dan njezine registracije. Već drugi dan taj temeljni kapital može biti 50 milijuna ili jednu kunu te ne pokazuje niti dokakazuje nikome ništa.  "Hrvatska ima relativno kratku tradiciju poduzetništva pa se temeljni kapital često doživljava kao garancija ozbiljnosti tvrtke.  Svatko tko ima imalo iskustva s sudskom praksom, zna da to nema nikakve podloge. No, činjenica je da si ozbiljniji poduzetnik u Hratskoj, zbog imidža, neće dopustiti da u sudskom registru stoji da njegova tvrtka ima temeljni kapital od 10 kuna, iako ponavljam da to ništa ne znači", kaže Ljubenko. Smatra da će se na ovakvo osnivanje tvrtki prije odlučiti neki "studentski projekti" ili klasični start-upovi koji se temelje samo na dobroj ideji, a u narednom razdoblju planiraju riješiti ostale financijske zahtjeve redovnog poslovanja. 

Premijer Zoran Milanović u izvješću o stanju nacije: državne financije jednostavno su prenapregnute 

Dok se hrvamo s proračunskim deficitom i enormnim kreditnim obavezama neki zahtjevi za povećanjem ili zadržavanjem materijalnih prava jednostavno nisu realni. Državne financije jednostavno su prenapregnute, istaknuo je premijer Zoran Milanović u prvom godišnjem izvješću o stanju nacije. "Strukturne reforme i smanjenje proračunskih rashoda naša su obaveza prema pravilima EU, ali primarni je razlog što vjerujemo da radi nas samih i budućeg razvoja moramo uvesti državne financije u mirne vode", naglasio je. Njegove jučerašnje poruke ponešto se, dakle, razlikuju od ne tako davnih istupa poput onoga na TV Dnevniku prije pola godine, kad je poručio da "Vlada radi ono što procjenjuje da je najbolje. Tamo gdje je trebalo štedjeti – štedjelo se, ali sa štednjom i oštrim rezovima je gotovo. Moramo ulagati i moramo postići da se ljudi opuste, odluče, da preuzmu neke razumne rizike, a to ne možemo neograničenim mjerama štednje".  (J. Dozan)

1. O pravcima izlaska iz krize
Konsolidacija državnih financija samo je jedan od četiriju novih pravaca Vladinih aktivnosti u izlasku iz gospodarske krize. Podjednako važni u ostvarenju tog cilja su uvođenje reda i poštovanje zakona, restrukturiranje i racionalizacija državnog i javnog sektora te izrada, donošenje i provedba mjera za oporavak i novi rast gospodarstva.

2. O uvođenju reda
Do kraja ove godine trebao bi se izglasati Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Oko 10 tisuća udruga koje su predale financijske izvještaje ostvarilo je četiri i pol milijarde kuna prihoda, od čega iz javnih izvora 1,2 milijarde kuna, što znači da više od tri milijarde kuna ostaju izvan bilo kakve financijske kontrole.

3. O mirovinama
Isplata radničkih mirovina nikad nije došla u pitanje, i nikad neće doći u pitanje, kao ni invalidske mirovine i naknade ili visoka razina zdravstvene zaštite, pravo na besplatno obrazovanje onih koji žele učiti… Iako ga moramo reformirati, naš mirovinski sustav je stabilan. Na početku mandata smo ukinuli pravo na mirovinu pod privilegiranim uvjetima za državne dužnosnike. Sada ćemo predložiti smanjenje mirovina koje su više od prosječne plaće, a nisu stečene iz rada.