Veliki broj javnih projekata ne može krenuti u realizaciju zato što Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade iz 2014. ne predviđa rješanja koja odgovoraju potrebama.

Ministarstvo pravosuđa predlaže nova kojima će se pojednostaviti procedura izvlaštenja, najavio je ministar pravosuđa Ante Šprlje na jučerašnjem Okruglom stolu u Ministarstvu pravosuđa.

“Nova rješenja ubrzat će povlačenje sredstava EU. No, iako ćemo omogućiti brza izvlaštenja, nećemo ići na štetu prava vlasnika”, izričit je 
Šprlje.

Posrijedi su zakonske izmjene koje su i po mišljenju Europske komisije danas odlučujuće za pokretanje s mrtve točke mnogih javnih projekata. U izvješću za Hrvatsku 2016. stoga među preprekama ulaganjima poduzeća u državnom vlasništvu ističu dugačke postupke eksproprijacije imovine. Oni su prepreka za pristup europskim fondovima, ključnim izvorima ulaganja za provedbu reformi u brojnim područjima, potvrđuje i pomoćnica ministra Renata Duka.

Tvrdi da u prosjeku ti postupci traju između tri i pet godina, a to bi trebao riješiti novi nacrt izmjena zakona koji će u hitnu proceduru. Predviđa da se trajanje odluke o utvrđivanju interesa RH produži s dvije na pet godina, dok se za postupak osiguranja vrijednosti za izvlaštenje predviđa da korisnik može predložiti tri vještaka ili procjenitelja, a ne jednog kao dosad.

Ako se vlasnik ne suglasi ili ne predloži svojeg vještaka, nadležno tijelo samo će odlučiti. Kao glavni oblik naknade ostaje novčana, u pravilu tržišne vrijednosti, no oko toga postoje prijepori.

U praksi se često imovina više puta vještači, odluke se poništavaju i vraćaju kako bi se ponovo utvrdila vrijednost, a sad bi se to riješilo kroz nadzor Ministarstva pravosuđa. Ideja je suzbiti sumnju u izbor vještaka, kao i da onaj tko ne ispunjava obveze u skadu s pravilima struke snosi posljedice.

Nalaz i mišljenje vještaka ili procjena vrijednosti nekretnine za izvlaštenje ne bi smjela biti starija od godine dana. I ono glavno: uvodi se privremeno rješenje o izvlaštenju, kojim će se osigurati upis prava vlasništva u gruntovnicu, što je ključna pretpostavka za korištenje EU novca.

Kao uvjeti za to su predviđeni u prvom redu nesporno vlasništvo prijašnjeg vlasnika, te da mu je isplaćena naknada utvrđena u postupku osiguranja, uključujući i na posebni račun ako je on ne želi primiti. U slučaju upravnog spora izuzimaju se prvostupanjski upravni sudovi, a sve bi rješavao Visoki upravni sud RH. No, u raspravi su se čule ozbiljne primjedbe, a između ostalog da se ugrožava načelo povjerenja u javne knjige.

Po nekima je to otvaranje Pandorine kutije zbog rizika od gubitka sporova, u kojem slučaju će investitor morati platiti visoke kamate, tim više što Strasbourg traži da se poštuje načelo razmjernosti, po kojem javni interes ne smije pregaziti ljudska prava.