Prihvaćen paket reformi, evo koje nas sve promjene čekaju iduće godine

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje koji sadrže tri ključna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je na početku sjednice Vlade da je Nacionalni program reformi strateški dokument, koji sadrži tri ključna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija - te da je sada pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi.

"To su ciljevi koji su temeljeni i na našem političkom programu kao Vlade i u skladu su s preporukama iz izvješća Europske komisije. Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovini 2019.”, izjavio je.

Za ostvarivanje tih ciljeva planirano je 59 mjera u 11 reformskih područja.

Ovo je pravi okvir i pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi, smatra Plenković, jer ministri znaju što su strateški prioriteti, dok su gospodarski rast i i drugi makroekonomski pokazatelji povoljni. Plenković smatra da je sada pravi trenutak za ključne iskorake i zbog toga što u ovoj godini nisu predviđeni izbori.

„Očekujem isto tako i izvanredne rezultate u još jednoj turističkoj sezoni koja će sigurno dati dodatni ekonomski poticaj”, zaključio je Plenković.

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a

U programu konvergencije za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini po 2,5 posto.

U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.

Što se tiče proračuna opće države za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon što je u 2017. po prvi puta ostvaren suficit od 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna. 

Za iduću godinu projicira se deficit od 0,4 posto, potom "nula" za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021. godini.

Do 2021. javni dug pada sa 78 na 66 posto BDP-a 

U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja za 12 postotnih bodova do 2021. godine temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine. 

Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Time je u posljednje dvije godine udio duga u BDP-u smanjen za gotovo 6 postotnih bodova, a uštede na kamatama iznosile su 2 milijarde kuna. 

Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, a do 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi. 

Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a. 

Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.

Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.

Mjere za jačanje konkurentnosti

Među planiranih 59 mjera u 11 reformskih područja navodi se niz mjera za jačanje konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje, čije detalje tek treba definirati.

Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do 2 milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu. 

Kod poreza na dobit postoji prostor za porezno rasterećenje, no treba povesti kvalitetnu analizu kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja troška smještaja i hrane za sezonske radnike. 

U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvođenje poreza na nekretnine, ali je 'na stolu' smanjenje opće stope PDV-a.

Između ostalog Vlada do kraja ove godine planira donijeti strategiju digitalne transformacije gospodarstva, planira se i povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoja 1,4 posto BDP-a do 2020. kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i dohodak te će se nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva za okvirno 30 posto izmjerenih troškova, ali i sa smanjivanjem neporeznih davanja za oko 10 posto ukupnog opterećenja.

Nastavlja se liberalizacija tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno 5 posto s dodatnih barem 100 mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019.

Do kraja 2018. će se uvesti jedinstveni elektronički postupak za pokretanje poslovanja u maksimalno tri dana, kao i potpuno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave.

Planira se i okrupniti javne isporučitelje vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje s ciljem učinkovitog upravljanja infrastrukturom, kao i ujednačavanja cijena vodne usluge na jednom uslužnom području.

U javnoj upravi planira se do rujna ove godine donijeti novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Taj novi model  podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, a počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada.

Program restrukturiranja prometnog sektora 

Nacionalni program reformi sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi pripremaju. 

Kod restrukturiranja željeznice priprema se opsežan program usmjeren poboljšanju poslovanja HŽ Infrastrukture i HŽ Carga, te se, slično kao i za cestarski sektor, i za željeznički priprema projekt sa Svjetskom bankom.

Ove godine pristupa se i izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Tako se u svrhu poticanja dužeg ostanka u svijetu rada razmatra izmjena zakona o mirovinskom osiguranju kojom će se postupno ubrzati izjednačavanje dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te postupno ubrzati podizanje dobi na 67 godina za žene i muškarce.

Ujedno se razmatra povećanje tzv. penalizacije prijevremenog umirovljenja i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz korištenje mirovine omogućit će se još nekim kategorijama umirovljenika da uz mirovinu ostvare dodatan prihod u starosti. 

U cilju provedbe mjere unaprjeđivanja kapitaliziranog mirovinskog sustava planiraju se provesti izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. 

Što se pravosuđa tiče, priprema se reorganizacija mreže sudova, smanjit će se broj općinskih i prekršajnih sudova s 46 na 34 općinska suda. Provedbom Akcijskog plana za smanjenje broja predmeta starijih od 10 godina na općinskim i trgovačkim sudovima očekuje se 20-postotno smanjenje broja predmeta.

U dijelu koji se odnosi na bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada ističe se provedba pilot faze kurikularne reforme je prvi od koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme  - 72 škole će sudjelovati u pilot fazi kurikularne reforme, a 151 škola u projektu e-Škola.

Pristupit će se i izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te podzakonskih akata vezanih uz provedbu naukovanja.

Demografska obnova

Oko demografske obnove Vlada planira unaprjeđenjem zakonske regulative u području doplatka za djecu omogućiti podizanje razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50 na 70 posto proračunske osnovice, kako bi se proširio krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu te time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu, kao i potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu za treće i četvrto dijete.

Među ostalim, najavljena je i izrada novog Zakon o socijalnoj skrbi te će se provesti integracija upravljanja socijalnim naknadama kako bi se osigurao transparentan sustav socijalnih naknada (s podacima o vrsti i iznosu naknada za svakog korisnika).

U zdravstvu se nastavlja reforma bolničkog sustava kroz funkcionalnu integraciju bolnica (do sada je sklopljeno 6 ugovora/12 bolnica, u planu je sklopiti ugovore za još 5 bolnica). Također, novim zakonskim prijedlogom uspostavit će se novi sustav određivanja cijena lijekova koji se izdaju na recept.

Komentari (2)
  • Romel
    Romel 15:01 26.4.2018.

    Nacionalni program reformi

    Što točno u hrvatskom jeziku znači riječ “reforma”?

  • PoAskuBidu
    PoAskuBidu 13:55 26.4.2018.

    Sve nula. Uhljebi odahnite.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve