Premijerov potez ugrozio cjelinu porezne reforme

Premijer Andrej Plenković/ Patrik Macek/PIXSELL Premijer Andrej Plenković/ Patrik Macek/PIXSELL

Nema jamstva da možda i komunalne naknade dogodine neće ispasti 300-tinjak milijuna veće.

Ne bude li novih obrata, gradovi i općine i dogodine će ostati pri sadašnjem sustavu komunalnih naknada. Iako je već osam mjeseci na snazi Zakon o lokalnim porezima, pa je toliko dugo poznato i da je za početak 2018. predviđeno da se one (zajedno s porezom na kuće za odmor i spomeničkom rentom) zamijene jednostavnim porezom na nekretnine, premijer Andrej Plenković ovih je dana, pomalo neočekivano, do daljnjega proglasio 'timeout'.

Je li premijerov uzmak baš "pobjeda civilnog društva", kako je ocijenio Davor Huić iz Udruge Lipa, ili je on ponajprije poraz politike kojim je premijer pokazao državničke slabosti? Izglednije je da je posrijedi ovo drugo, a i "pobjeda" aktivista mogla bi se pokazati Pirovom. Niti ima jamstva da možda i komunalne naknade, u cjelini gledano, dogodine neće ispasti  300-injak milijuna kuna veće nego danas (na toliko se procjenjivao efekt jednostavnog poreza) niti je općenito pitanje poreza na nekretnine a priori dvojba između smanjenja i povećanja ukupnog poreznog opterećenja.

Uza sve današnji sustav komunalnih naknada u smislu regresivnosti je nepovoljniji za siromašnije od vrijednosnog poreza na nekretnine, čije je uvođenje bilo planirano za 2020. Za Sandru Švaljek s Ekonomskog instituta, koja se u svom istraživačkom radu dosta bavila porezom na nekretnine, odgoda prvog koraka prema koncepcijskom zaokretu u oporezivanju nekretnina ima mnogo šire značenje. "Nije to tek neuspjeh za ministra financija. To je fijasko i s političkog i ekonomsko-političkog i prostorno-planerskog aspekta. Taj uzmak pokazuje koliko smo kao država u raznim područjima zapušteni", kaže. Hajka koju su osam mjeseci od donošenja Zakona o lokalnim porezima naglo probudile tehničke pripreme gradskih i općinskih vlasti za zaokret prema porezu na nekretnine, zasjenila je neka važnija i fiskalno krupnija pitanja koja se nameću odustajanjem.

 

96 posto

JLS-a još 2016. provelo evidenciju nekretnina

Porez na nekretnine ili ne nije dvojba između smanjenja ili povećanja poreznog opterećenja koje je u Hrvatskoj nedvojbeno visoko. Švaljek je tako pomalo razočarana što se u javnim istupima o temi poreza na nekretnine ovih dana premalo postavljalo pitanje cjeline porezne reforme i prioriteta u pogledu smanjenja poreznog opterećenja. Drugim riječima, nameće se pitanje da li se odgodom ili odustajanjem od poreza na nekretnine zapravo zagovara zadržavanje poreza na rad na sadašnjim (visokim) razinama i uzima prostor za njegovo smanjivanje, iako bi u smislu konkurentnosti to bilo poželjno i potrebno. Slično se pitanje može postaviti i u kontekstu perspektive smanjenja stope PDV-a, koja je u okviru paketa porezne reforme bila predviđena u drugoj polovici mandata Vlade.

Uostalom, ni Europska komisija Hrvatskoj ne preporučuje iz zločestoće prelazak na sustav vrijednosnog poreza na nekretnine, podsjeća naša sugovornica. A u svom posljednjem izvješću za Hrvatsku EK je konstatirala kako će "jednostavni porez na nekretnine biti poboljšana verzija postojeće komunalne naknade i zamijenit će porez na kuće za odmor te spomeničku rentu". Ističući kako će izračun porezne osnovice biti isti kao za komunalnu naknadu, uz dodatak dvaju novih koeficijenata - za godinu izgradnje i stanja građevine - u EK su ocijenili kako prva faza priprema jedinica lokalne uprave "dobro napreduje jer je 96 posto jedinica lokalne uprave do studenoga 2016. provelo potrebnu evidenciju nekretnina".  

"Dobar napredak" brzo se pretvorio u zastoj, iako iz gradskih i lokalnih vlasti ovih dana poručuju kako će nastaviti s prikupljanjem podataka o nekretninama od građana, što je trebalo osigurati inicijalno točnu bazu podataka. Zasad se čini da to neće poslužiti za izračune u smislu poreza na nekretnine, ali kako ističu i u lokalnim vlastima i u Poreznoj upravi, ažurirani podaci neće im biti zgorega ni za efikasniju naplatu komunalnih naknada.  

Ono što je u cijeloj halabuci oko poreza na nekretnine nesporno je da se očito podcijenio komunikacijski faktor. Vlasništvo nad nekretninama odnosno porez na nekretnine, kako god se on zvao, praktično je jedini porez s kojim se građani suočavaju izravno, jer ga i dobivaju na kućne adrese. Tako ga očito i doživljavaju osobnije nego poreze koje 'ne vide'. No, koliko god u tom smislu i premijerovo pravdanje odgode nedovoljno iskomuniciranim promjenama i (ne)pripremljenošću javnosti i lokalnih jedinica nije posve bez osnova, to se ipak više čini alibijem.  

Komentari (23)
  • Kirin
    Kirin 14:33 12.8.2017.

    Cca 78% građana živi od proračunskih transfera i svaki novi porez uvodi se narkomanskom logikom! Sad je pitanje za neke s ovog foruma: jeli više proračun oštećuje uhljeb, lažni penzioner ili čovjek koji je na svoje 3 kuće platio sve poreze i plaća komunalnu naknadu? Logično bi trebalo podići sve poreze pa bi neki od parazita proračuna, uz brojne koji to ne zaslužuju, možda ostao bez imovine! Fuj! Sve, samo nikad ono pravo! A ovce bleje….

  • discover
    discover 9:35 12.8.2017.

    Svaki porez je pljacka,
    pdv je davno trebalo smanjit
    vecinu poreza ukinut
    komunalnu ukinut
    ne odlaze ljudi iz Hr bezveze
    sustavno ih se guli i unistava

  • Vauvau
    Vauvau 9:21 12.8.2017.

    Kapitalist


    Neznam tko normalan može zagovarati porez na nekretnine…?!? ili bilo kakav način zadiranja u privatno vlasništvo ??!!?!?!? postoji li sumnja u način stjecanja tog vlasništva tada to rade službe koje već i imamo !!!!! Zagovornik može biti samo onaj tko nema ništa !!! onaj čija djeca nemaju ništa!!! onaj čiji roditelji nemaju ništa!!! Onaj koji unaprijed zna da i njegovi unuci neće nikada imati ništa! Privatna imovina treba ostati privatna i neupitna ,sve ostalo je povratak u "diktaturu proletarijata" svi imamo jednako tj. nitko nema ništa! Zato je potez premijera znak državnika,a nikako poraz politike !?! Očuvanje privatnog vlasništva (i teritorijalnog integriteta )je tekovina za koju smo ratovali jer to vlasništvo je u ovom slučaju teritorijalni integritet svakog od nas i on ne smije biti upitan, ili se treba boriti za njega!

    Daj se ti dezintegriraj, dezintegratorom!

    Ja sam za porez, naprosto jer dosta ljudi koristi nekretnine kao mjesto porezne utaje. Generalno nisam za uvodjenje novih poreza i povećanje opterećenja postojećih, al sam za to da se porezni teret bolje rasporedi. Ako se već oporezuje štednja, a odnedavno i ulaganja na način da se oporezuju dividende i kapitalni dobitci, onda se trebaju oporezivati i nekretnine odnosno dohoci od nekretnina. Naime, većina stanodavaca koji iznajmljuju stanove i kuće stanoprimcima ni danas ne plaćaju porez. Takodjer, dosta poduzetnika koji mogu i zaradjuju sa strane, ulaganja u nekretnine čine kroz izgradnju kao fizičke osobe gdje je gotovo nemoguce procijeniti kolika je stvarna vrijednost ulaganja. Kupuje se gradjevinski materijal i sve ostalo za opremanje u gotovini i na taj način se pere neoporezovan novac i ulaze u nekretnine.

    Porez na nekretnine je imovinski porez koji se primjerice već plaća na korištenje odnosno vlasnistvo nad pokretninama, tipa automobila i motornih brodica. I ako je to tako normalno plaćati, ne vidim razlog sto bi kod nekretnina bilo nenormalno. I prije ili kasnije taj će porez biti uveden. Tako da se nemoj previše sekirati oko toga. Nema ti odluka veze s državnoscu već s populizmom i popularnoscu. Nek malo zagusti fiskusu, porez će biti brzo implementiran. A i konacno je došlo vrijeme da se ljudi odmaknu od nekretnina kao načina štednje i prezervacije imovine jer naprosto u nekretninama se ne štedi, barem ne dominantno kao u nas.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!