Hrvatski poljoprivrednici mogu samo profitirati od Europske unije i definitivno nema mjesta strahu ili panici, pregovori neće trajati dugo i bit će uspješno zaključeni”, uvjeren je Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, najbrojnije udruge hrvatskih poljoprivrednika, dok komentira objavu informacije da je Europska komisija Hrvatskoj konačno potvrdila otvaranje pregovora o poglavlju poljoprivreda i ribarstvo. Optimizam temelji na novim globalnim trendovima i sve većoj potražnji hrane, što je unatrag godinu dana rezultiralo i podizanjem cijena gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. U nedostatku hrane, podsjeća, EU se odlučila staviti u funkciju i zemljište (ugar) koje se godinama moralo ostavljati neobrađeno. Zbog tog zaokreta u poljoprivrednoj strategiji Unije Grivičić misli da hrvatski pregovarači neće imati problema s kvotama zbog kojih se donedavno strahovalo da bi nacionalnoj poljoprivredi mogle biti ‘uteg oko vrata’. Eventualni problemi, iznosi, mogu se očekivati samo u dva segmenta: u vezu s reguliranjem zemljišne problematike, odnosno visine poticaja. Nada se da će pregovarači uz potporu Vlade imati dovoljno mudrosti za iznalaženje rješenja koja će optimalno zadovoljiti interese hrvatskih poljoprivrednika te da će i predstavnici seljačkih udruga imati aktivnu ulogu u definiranju tih stavova. Tvrdnje da hrvatski farmeri u odnosu na europske danas imaju veće poticaje i da će ostati bez njih, Grivičić opovrgava te napominje kako bi u tom slučaju ‘ceh’ platili potrošači kroz skuplju hranu. Hrvatskim farmerima poručuje da integraciju mogu mirno čekati jer europski farmer ima niži poticaj po hektaru za pojedinu žitaricu, ali ako poštuje normativ za gnojivo dobije 160 eura po hektaru, ako na međama ne uništava nego održava biljnu raznolikost primi još 110 eura, a koristi li zelenu gnojidbu poticaj raste za dodatnih 90-100 eura po hektaru. “Ništa u EU nije tako detaljno definirano kao što su poljoprivreda i ribarstvo i tu za nove članice nema mnogo razgovora, princip je ‘uzmi ili ostavi’ ”, iznosi Stipan Bilić, direktor Sektora poljoprivrede u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Zbog povijesnog ‘grijeha struktura’, odnosno nemara svih Vlada prema poljoprivredi Bilić je uvjeren da će po ulasku u EU profitirati i poljoprivreda, a posebno prehrambena industrija budući da udruženo tržište nudi jeftiniju sirovinu. Nepotrebnim smatra i problematiziranje poljoprivrednog zemljišta.

“Galamu dižu oni koji se žele jeftino domoći državne zemlje”, upozorava te ilustrira da hektar oranica u istočnoj Njemačkoj stoji oko 5000, a zapadnoj oko 20.000 eura, no nema prekupaca, a još manje će ih biti za hrvatske oranice. Hrvatska seljačka stranka nema novih separatnih zahtjeva jer su sve svoje stavove za pregovore o europskoj budućnosti hrvatske poljoprivrede ugradili u koalicijski sporazum, kratko kaže Josip Friščić, prvi ‘seljak’ HSS-a. Očekuje da će koalicijska Vlada uspješno odraditi sve potrebne reforme da bi domaća poljoprivreda postala konkurentna i isplativa prije nego Hrvatska postane punopravna članica EU. U sporazumu koalicijskih partnera stoji, podsjeća, dogovor o odgodi prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima na 12 godina. Osnivanjem Agencije za poljoprivredno zemljište i stavljanjem u funkciju danas neobrađenih oranica Hrvatska može organizirati konkurentnu proizvodnju hrane na 100.000 obiteljskih gospodarstava, više potičući razvoj voćarstva i povrtlarstva. Najavljuje da resorno ministarstvo uskoro kreće u akciju novog popisa poljoprivrednika kako bi se ustrojila isplata poticaja po gospodarstvu, što je sukladno praksi EU. Hrvatska je u poljoprivrednoj proizvodnji još uvijek deficitarna i za potrebe vlastitog tržišta, a ono što proizvede u odnosu na količine koje daju članice EU gotovo je zanemarivo. Stoga je i Friščić optimist kada je riječ o zahtjevima Unije, ne očekuje ultimatume. U segmentu ribarstva hrvatska stajališta bit će definirana sljedeći tjedan, najavljuje Ivan Katavić, pomoćnik ministra za ribarstvo i član pregovaračke skupine. Traženje prijelaznog razdoblja i iznimaka za uporabu tradicionalnih alata, kao i utvrđivanje minimalne ulovne veličine te obnova i modernizacija flote, kako bi sustigli konkurenciju, neki su od zahtjeva koje će hrvatski pregovarači iznijeti predstavnicima (EK.)