Predviđa se da će Lufthansa biti strateški partner Croatije Airlinesa

Autor: Goran Borković , 02. kolovoz 2006. u 06:30

Nacionalne kompanije, smatra Ivan Mišetić, predsjednik uprave CA, ostat će tek dio imidža budući da će se zračni promet vrlo brzo u potpunosti liberalizirati u regiji, što neki avioprijevoznici neće moći preživjeti

Prije nekoliko mjeseci izvršni direktor niskotarifne aviokompanije Wizz Air Jozsef Varadi kazao je da će za tri do pet godina nestati mnoge manje nacionalne zrakoplovne kompanije poput mađarskog Maleva, Croatia Airlinesa ili Bulgaria Aira. Razlog tome, smatra Varadi, sve je veća konkurencija među avioprijevoznicima i stalni rast cijene goriva koji kompanije neće moći nadoknađivati prebacivanjem troškova na putnike. Premda je ovako pesmističnu tvrdnju izrekao čovjek koji nesumnjivo zna što radi i govori, posebno zato što je neko vrijeme bio visoko pozicioniran u Malevu, u Hrvatskoj je nitko nije komentirao.

Traže investitore
Međutim, u nedavnom intervjuu glavni direktor Croatia Airlinesa Ivan Mišetić također nije blistao od zadovoljstva najavljujući nužnost privatizacije kompanije pomoću strateškog partnera. Croatia Airlines nije pritom nikakva iznimka jer posljednjih mjeseci praktički sve nacionalne kompanije u regiji intenzivno traže investitora. Slovenski prijevoznik Adria Airways objavio je prije nekoliko dana da će za 30 posto povećati temeljni kapital iako je Uprava tvrtke tražila povećanje od 50 posto za nabavu novih aviona. Dvojica ministara u srpskoj Vladi, Mlađan Dinkić i Velimir Ilić, upozorili su Upravu Jat Airwaysa da hitno nađe inozemnog strateškog partnera budući da država više ne može financirati rastuće troškove. U suprotnom, najavili su, Jat Airways ići će u stečaj. Zbog loših poslovnih rezultata raspisan je natječaj za prodaju Bulgaria Aira, a mađarski Malev pokušava se spasiti ulaskom u asocijaciju Oneworld na čelu s British Airwaysom, nalik na Star Alliance koji predvodi njemačka Lufthansa, a među članovima je hrvatska Croatia Airlines. Bez obzira na (ne)spretne pokušaje spašavanja nacionalnih avioprijevoznika, činjenica je da će se vrlo skoro većina njih suočiti s problemima koje neće moći riješiti. Iako broj putnika kontinuirano raste, cijene goriva i sve veća konkurencija koja nakon potpisanih sporazuma s Europskom unijom ima slobodan ulaz u donedavno zaštićene zračne prostore, dovode kompanije nenavikle na konkurenciju pred propast. Tome valja pridodati i sve veći pritisak low-cost kompanija s izrazito niskim cijenama i velikim brojem letova, kao i nagomilanu administraciju u državnim tvrtkama koja – za razliku od jeftinih low-costa koji preferiraju naručivanje preko Interneta i telefona – dodatno opterećuje ionako prazne kompanijske blagajne. Nacionalne kompanije, smatra Mišetić, ostat će tek dio imidža budući da će se zračni promet vrlo brzo u potpunosti liberalizirati u regiji, što neki avioprijevoznici neće moći preživjeti. Ne navodeći koji model privatizacije Croatia Airlinesa bi osobno priželjkivao, Mišetić je ipak rekao da bi dobar strateški partner značio zadovoljenje potreba i želja te strateških ciljeva i vlasnika i kompanije. Prva namjera vodstva Croatia Airlinesa bila je lokalna javna ponuda dionica, ali kako je kriza koja pogađa avioindustriju sve veća – od te se ideje odustalo. Još nije poznato koja bi kompanija bila strateški partner Croatia Airlinesu.

Gubici 21,7 milijuna kuna
Predviđa se da je najbliža Lufthansa koja je u posljednje vrijeme preuzela čarter tvrtku Kondor i Swiss Air Lins i ostvaruje dobre poslovne rezultate. Prošle godine dobit je bila 453 milijuna eura. Trend spajanja tvrtki je sveprisutan, tako da se spajanje s Air Franceom i KLM-om navodi kao jedina mogućnost spasa za Alitaliju. Croatia Airlines u prošloj godini zabilježila je gubitak od 21,7 milijuna kuna, dok bi ove godine bili zadovoljni s blago pozitivnim rezultatom. Slično stoje i ostale kompanije. Zbog lanjskog gubitka od 9 milijuna eura, Adria Airways bila je prisiljena drastično rezati troškove i plaće zaposlenicima nakon čega su mediji počeli sprekulirati da kompanija ide u stečaj. Rezultati iz prvog kvartala ove godine nisu dali razloga za optimizam vodstvu tvrtke s obzirom na 4 milijuna eura gubitka što je na razini 2005. godine, ali se trend kasnije promijenio i Adria plovi mirnijim vodama što ih je stajalo iznajmljivanja dva airbusa A320. Flotu Adria Airwaysa čini sedam aviona Canadair Regional Jet CRJ 200 LR, tri zrakoplova Airbus A 320 te dva aviona Boeing 737-500. Jat Airways nalazi se u još većim problemima. Tvrtka je opterećena sa 208 milijuna eura dugova i 19 milijuna eura gubitaka u poslovanju. Cilj kompanije je da se u 2006. godini gubici svedu na 3,7 milijuna eura, da bi u 2007. poslovanje bilo pozitivno. Prvi kvartal pokazao je da se mogu očekivati bolji rezultati jer je ostvaren prihod od 27,3 milijuna eura, što je, ističu u kompaniji, najbolji poslovni rezultat u posljednjih 15 godina, dok su gubici svedeni na 3,3 milijuna eura, odnosno trećinu od planiranog. Broj zaposlenih je sa 3700 smanjen na 2048, a plan je da u Jat Airwaysu ostane samo 1800 radnika. Međutim, niti ove vatrogasne mjere neće biti dovoljne da Jat Airways samostalno preživi. Namjera srpske Vlade je da se pronađe strateški partner koji bi kupnjom Jata kupio i 50 posto tamošnjeg tržišta, na što su reagirali stručnjaci tvrdeći da skora liberalizacija zračnog prometa i tako sa sobom donosi slobodan ulaz svih kompanija koje žele letjeti za Srbiju. Isto tako su upozorili da je bugarski Balkan Airlines ušao u sličan aranžman nakon čega je otišao u stečaj. Jat Airways je inače potpisao ugovor o nabavi 8 novih airbuseva za što je uplaćeno i 20 posto predujma premda se flota Jat Airwaysa sastoji od Boeinga. Zato bi potraga za partnerom koji bi morao uložiti čak pola milijarde eura mogla potrajati.

S gubicima se suočava i mađarski Malev. Prošle godine iznosili su 4,9 milijuna eura, što je znatno smanjenje u odnosu na 2004. godinu kada su gubici bili gotovo 15 milijuna eura. Iako je Uprava poduzela niz poteza kojima su smanjeni troškovi, tako da su čak prodavane i tvrtke-kćeri, gubici su još ostali, tako bi Malev uskoro trebao biti privatiziran. Država je u nekoliko navrata pokušala prodati tvrtku, ali su ponude zainteresiranih bile premale. Malev se nedavno usko povezao s British Airwaysom, koji je mađarsku kompaniju uzeo za partnera želeći igrati aktivniju ulogu na tržištu srednje Europe tako da je za iduću godinu najavljen ulazak Maleva u asocijaciju Oneworld. Malev je milijuntnog putnika ukrcao krajem svibnja, gotovo mjesec ranije nego godinu prije. U tom je razdoblju zabilježen rast broja putnika za 13 posto u odnosu na godinu prije, a top-destinacije su Dublin, Toronto, New York i Tel Aviv.

Bugarske muke
Muku muči i bugarska Vlada s Bulgaria Airom. Raspisali su natječaj za prodaju s vrlo oštrim kriterijima koje će teško tko moći ispuniti. Zainteresirani kupci za stjecanje potpunog vlasništva nad tom kompanijom trebat će dokazati da su u protekle tri godine ostvarivali najmanje 100 milijuna eura prihoda godišnje, a ako se ne bave zračnim prometom, morat će imati najmanje 200 milijuna eura vrijednu imovinu. Bulgaria Air je naslijedila Balkan Airlinesa a posluje s flotom od osam Boeinga 737 i leti u 18 destinacija. Za kupnju kompanije zaintersirano je šest kupaca od kojih se ističu Austrian Airlines, talijanski Air One, privatna bugarska aviokompanija Hermus Air i Ilushin Finance, suvlasnik ruskog Aeroflota.

30 milijuna ljudi i 400 mlrd. pormeta

Namjera EU-a da do 2007. godine u zajednički europski zračni prostor uključi Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Makedoniju, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru dovest će do velikih promjena. Od 2001. godine zračni promet između EU i jugoistoka Europe veoma je porastao, a očekuje se da će i dalje rasti po stopi od 6 posto zbog čega je vrlo zanimljiv većim kompanijama koje unatoč porastu prometa većinom bilježe gubitke. Prošle godine ukupni saldo zračnog prometa bio je gubitak od 3,2 milijarde dolara, a prema riječima čelnog čovjeka svjetskog udruženja zrakoplovnih kompanija Giovannija Bisignanija, od 2001. gubitak zrakoplovne industrije iznosi 42 milijarde dolara. Osnovni razlog je rast cijene benzina koji doseže četvrtinu svih troškova kompanija. Procjenjuje se da je račun za gorivo sa 44 milijarde dolara narastao na 100 milijardi. Najviše su u gubitku američke kompanije, dok europske još nekako uspijevaju podmiriti troškove. Čak 40 posto karata kupi se putem interneta. O kakvom je biznisu riječ, dovoljno govori podatak da avioprijevoznici zapošljavaju gotovo 30 milijuna ljudi, koji ostvare 400 milijardi dolara prometa.

Komentirajte prvi

New Report

Close