"Preduvjete trebaju osigurati gradovi i općine, ali promjena kreće od pojedinca"

Anamarija Matak, pomoćnica ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodare-nje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike/ Borna Filić/PIXSELL Anamarija Matak, pomoćnica ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodare-nje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike/ Borna Filić/PIXSELL

Odlažemo skoro 70 posto otpada, a odvajamo 30 posto. Hrvatska poduzima sve aktivnosti kako bi ubrzala dostizanje cilja za odvojeno sakupljanje otpada od 50 posto do 2020., kaže Anamarija Matak.

S Anamarijom Matak, pomoćnicom ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, razgovarali smo o problemu odvojenog skupljanja komunalnog otpada, važnosti edukacije građana, problemu neusklađenih odlagališta i problemu bacanja hrane.

Za odvajanje otpada na svom području odgovorni su općine i gradovi. Koliko im Ministarstvo pomaže, odnosno koliko je EU sredstva osigurano za tu namjenu?
Kako bi se omogućilo ostvarenje ambicioznih ciljeva u sektoru otpada, povećanje recikliranja otpada i smanjenje odlaganja otpada Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva Europske unije iz kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 376 milijuna eura, odnosno oko 2,8 milijardi kuna. Za korištenje tih sredstava Ministarstvo je raspisalo javne pozive za jedinice lokalne samouprave.  Do sada je ugovorena izgradnja 143 reciklažnih dvorišta, 23 sanacije odlagališta, 93 projekta izobrazno-informativnih aktivnosti, nabava spremnika, izrada dokumentacije za centre za gospodarenje otpadom u ukupnom iznosu od 2,2 milijuna kuna, a u tijeku ili pripremi su i javni pozivi za postrojenja za sortiranje otpada i biološku obradu otpada, novi poziv za sanaciju odlagališta, sterilizatora za medicinski otpad, komunalna vozila za odvajanje otpada i centre za gospodarenje otpadom.

Najbolji rezultati odvojenog  sakupljanja otpada postižu se sustavima na kućnom pragu. Iako su neki gradovi i općine tu već daleko odmakli, većina njih se time počela baviti tek kad je stigla zakonska obveza. Kakvo je sada stanje na terenu, je li osigurana infrastruktura za odvojeno prikupljanje?
Potrebno je još jednom podsjetiti da je to bila obaveza jedinica lokalne samouprave još od 2013. godine i čekanje da netko drugi nabavi opremu nije bilo u redu. Kako je već spomenuto, Ministarstvo je omogućilo korištenje EU sredstava za nabavu i izgradnju potrebne infrastrukture. Mnogi su već daleko odmakli i imaju dobre rezultate u smanjenju odlaganja otpada i povećanju odvojenog prikupljanja. Neke jedinice lokalne samouprave jesu spore u ispunjenju svojih obaveza, ali mi se nadamo da ćemo ipak u skoro vrijeme imati na terenu svu potrebnu infrastrukturu. 

 

2,8 mlrd.

kuna na raspolaganju je Hrvatskoj iz kohezijskog fonda Europske unije za smanjenje i recikliranje otpada

Osim infrastrukture, ključni element učinkovitog gospodarenja otpadom su i sami građani. Koliko su Hrvati upoznati s prednostima odvojenog prikupljanja i treba li i dalje inzistirati na edukaciji?
Edukacija i informiranje građana su najvažniji i na njima treba uvijek inzistirati i kontinuirano ih provoditi. Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje da je to obaveza jedinicama lokalne samouprave, a isto tako su bila osigurana EU sredstva za projekte izobrazno-informativnih aktivnosti. Kao što sam spomenula, s jedinicama lokalne samouprave su potpisana 93 ugovora za te projekte. U svakodnevnoj komunikaciji s građanima uočava se velika promjena njihovog razmišljanja o važnosti gospodarenja otpadom. To nam pokazuje da jedino uz stalnu edukacije građana, ali isto tako i ozbiljnosti jedinica lokalne samouprave i komunalnih tvrtki pri obavljanju svojih zadataka pri sakupljanju i obradi otpada, sustav suvremenog gospodarenja otpadom može biti uspješan.

Postoji i veliki problem neusklađenih odlagališta. Kako se rješava taj problem?
Republika Hrvatska ima obaveze koje se odnose na odlagališta otpada, a koje su određene u pristupnom ugovoru Europskoj uniji i prenesene su Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Odlaganje otpada i uvjeti koje moraju ispuniti odlagališta otpada u državama članicama su definirani u EU Direktivi o odlagalištima otpada. S obzirom na to da je Republika Hrvatska pristupila EU 2013. godine bilo je potrebno propisane uvjete iz navedene Direktive o odlagalištima otpada prilagoditi postojećem stanju odlagališta otpada u Hrvatskoj. Zbog toga su u Pristupnom ugovoru RH u EU određene prijelazne mjere odnosno novi rokovi za postizanje usklađenosti s Direktivom o odlagalištima otpada. Tako se Hrvatska obvezala smanjiti količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta, zatim da sva odlagališta otpada do 31. prosinca 2018. godine moraju ispunjavati uvjete iz Direktive te smanjiti količinu otpada koja se odlaže na odlagališta.S obzirom na to da u navedenom roku odlagališta otpada u RH nisu bila usklađena s EU direktivom, donesena je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta s ciljem usklađenja svih odlagališta otpada u RH s propisanim uvjetima u definiranom roku i zatvaranje odlagališta koja ne mogu biti usklađena s propisanim uvjetima. Dakle, zatvaranje odlagališta otpada nije iznenadna odluka već dugogodišnja obveza kako RH tako i svih jedinica lokalne samouprave. U ovom trenutku pratimo provedbu Odluke i pomažemo jedinicama lokalne samouprave u njenoj potpunoj realizaciji.

Jedno vrijeme puno se govorilo o uspostavi centara za ponovnu uporabu. Kakva je situacija s njima, jesu li oni još u planovima ili čekaju nego 'bolje' vrijeme?
Centri za ponovnu uporabu su bitni dio mjera sprječavanja nastanka otpada i Ministarstvo u potpunosti podupire njihovu izgradnju, ali bi njihovu realizaciju trebale više poticati jedinice lokalne samouprave, gospodarski subjekti, privatna inicijativa i civilni sektor.

Jedan od velikih problema je i problem bacanja hrane. Što se čini po tom pitanju?
Da, otpad od hrane je veliki problem te je za države članice to jedna nova obaveza. Iako je taj problem bio u Hrvatskoj prepoznat i ranije i pokrenute su aktivnosti u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ali od sada pa nadalje Hrvatska će morati sukladno EU propisima donijeti i provoditi mjere kojima se smanjuje nastanak otpada od hrane u primarnoj proizvodnji, u preradi i proizvodnji, u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane, u restoranima i na mjestima na kojima se poslužuje hrana te u kućanstvima tako da se globalni otpad od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini smanji za 50 posto i da se smanji gubitak hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine. 

Dosta se pisalo o tome da će Hrvatska morati plaćati EU penale jer neće uspjeti zadovoljiti preuzete obveze. Kakvo je trenutno stanje, gdje stojimo dobro, a gdje još kaskamo?
Republika Hrvatska do 2020. godine mora ispuniti cilj odvajanja i recikliranja otpadnog papira, metala, plastike i stakla 50 posto i odvajanja, recikliranja i materijalne oporabe građevnog otpada 70 posto. Izmjene i dopune Direktiva EU iz 2018. koje se odnose na otpad donose više i zahtjevnije ciljeve za smanjenje odlaganja otpada i povećanje recikliranja otpada do 2035. godine i to odvajanje otpada 65 posto i odlaganje otpada 10 posto, a  nova je obaveza odvajanje i recikliranje biootpada do 2023. Danas odlažemo skoro 70 posto otpada, a odvajamo 30 posto. Hrvatska poduzima sve potrebne aktivnosti kako bi ubrzala dostizanje ciljeva za odvojeno sakupljanje otpada. Ministarstvo je osiguralo sredstva, a jedinicama lokalne samouprave smo na raspolaganju i za stručnu pomoć. Ne smijemo zaboraviti da promjena kreće od svakog pojedinca, pa iako je na gradovima i općinama da uspostave sustav i osiguraju preduvjete za odvojeno odlaganje otpada, bitno je da svi građani pravilno postupaju s otpadom. Odgovorno gospodarenje otpadom čini dobro za sadašnje i buduće generacije te će promjene u svakodnevnom postupanju doprinijeti ostvarenju naših ciljeva.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve