"Imam jednu novu i vama ekskluzivnu vijest", rekao je premijer u intervjuu za središnji Dnevnik HRT-a te dodao da je tako brzi dolazak kineskih prijatelja nastavak razgovora o hrvatskoj brodogradnji prošlog tjedna kada je Hrvatska bila domaćin summita  "16+1", susreta premijera zemalja istočne i srednje Europe s kineskim premijerom Li Keqiangom, ali i posjete hrvatskog izaslanstva Pekingu u studenome prošle godine. 

Premijer je rakao da će u Hrvatsku, između 25. travnja i 10. svibnja, doći predsjednik uprave China Shipbuilding Industry Corporation, kojega je kontaktirao premijer Li prigodom boravka u Hrvatskoj prošlog tjedna, zajedno s najvišim izaslanstvom.

"U tom će se razdoblju posjetiti i Pulu i Rijeku i vidjeti što se može učiniti na eventualnom njihovom angažmanu ili suradnji", rekao je premijer u intervju za Dnevnik HRT-a. 

"Mi smo, s naše strane, učinili sve da zainteresiramo kineske partnere, s njima smo razgovarali i u Pekingu u studenome, i zato me ne iznenađuje ovako brza odluka da dođu u Hrvatsku", dodao je.  

Plenković je podsjetio da je Kina danas jedna od najvećih naručitelja i graditelja brodova na svjetskom tržištu.

Na Trgovačkom sudu u Rijeci danas je još jednom odgođeno ročište na kojemu se trebalo odlučivati o otvaranju stečaja u brodogradilištu "3. maj", a novo je zakazano za 5. lipnja.

Proračun ponovno u suficitu 

Premijer je objavio još jednu ekskluzivna vijest i to vezanu uz proračunski suficit.

"Prema inicijalnim informacijama od Eurostata i prema našim podacima, unatoč plaćenim 2,5 milijardi kuna u 2018. za jamstva za brodogradilišta Uljanik i 3. maj, naš će proračun ponovno biti u suficitu oko 756 milijuna kuna prema podacima kojima baratamo. Da nije bilo tih isplata, suficit bi bio veći u 2018. nego 2017. Naša fiskalna konsolidacija daje rezultate. U društvu smo s Njemačkom, Francuskom", rekao je premijer.

Najavio je da u četvrtak, na sjednicu Vlade, idu s dokumentom koji je cjelovit i koji ima tri ključna cilja – bolje poslovno okruženje, povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada i jačanje konsolidacije javnih financija –  10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti.

"Sve strukturne reforme su u tom dokumentu, želimo da on bude motor provedbe programa Vlade, ispunjavanja onoga što smo preuzeli u kontekstu europskog semestra, zajedničkog ekonomskog upravljanja Europom", rekao je premijer.

Dodao je da na Vladu ide i program konvergencije.

"Nastavit ćemo sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, sada smo na 74,6 posto, idemo prema 62 posto 2022., što je jedan od naših ciljeva u ispunjavanju strategije uvođenja eura. Procjena rasta je 2,2 posto –  zdravi rast na temelju vrlo zdravog vođenja javnih financija i ekonomske politike", ustvrdio je.

Na pitanje je li 2018. mogla proći bolje što se tiče reformi, odgovorio je  da je reforma mirovinskog sustava ostvarila temeljne ciljeve – da će mirovine biti veće, porast je od 7,5 posto. Kaže da je osobno u razgovoru s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem inzistirao da nema diskriminacije među umirovljenicima. 

"Smanjujemo izdvajanja iz doprinosa i poreza za mirovinski sustav u godinama koje su pred nama", rekao je. Ponovio je da je dobna granica od 67 godina za odlazak u mirovinu ostavština SDP-ove vlade. 

Za reformu državnog inspektorata kazao je da je to ogromna reforma koja ide u prilog boljem tretmanu onih koji su predmet nadzora. 

"Učinili smo veliki iskorak koji će se pokazati vrlo koristan", smatra premijer. 

Nadalje, naveo je poreznu reformu, treći val, i reformu smanjivanja administrativnih barijera, kojima su u dvije i pol godine ukupno rasterećeni i građani i gospodarstvo za 8,5 milijardi  kuna. 

"Bilo je napretka i u reformi obrazovanja, dogovorili smo sve kurikulume, nastavlja se reforma zdravstvenog sustava, pravosuđa, decentralizacija, reforma državne uprave, spajanje državne uprave sa županijama", naveo je.

Na pitanje hoće li se u HDZ-u raspravljati o Milijanu Brkiću, odgovorio je da će se o tome razgovarati na stranačkom predsjedništvu nakon uskršnjih blagdana.

Hrvatska nudi pomoć restauratora u obnovi katedrale Notre-Dame

Premijer Plenković najavio je da će na sjednici Vlade sutra biti zaključak kojim će se Francuskoj ponuditi iskustvo hrvatskih restauratora i konzervatora u obnovi požarom oštećene katedrale Notre-Dame.

"Hrvatska je, nažalost, za vrijeme Domovinskog rata pretrpjela enormne ratne štete, među njima je više od 350 sakralnih objekata potpuno uništenih i oko 1500 oštećenih…Naši restauratori i konzervatori sigurno mogu svojim iskustvom i stručnim znanjem pomoći obnovi katedrale Notre- Dame koja je simbol Francuske, kršćanstva i simbol Europe", rekao je Plenković.

Hrvatski stručnjaci već su surađivali s francuskim kolegama na obnovi hrvatske spomeničke baštine, rekao je.

Za obnovu katedrale već su prikupljena velika financijska sredstva, a "Hrvatska može pomoći stavljanjem na raspolaganje svojih stručnjaka", zaključio je hrvatski premijer.