Nakon što su u ožujku rejting agencije Moody’s i Standard&Poor’s odradile svoje revizije kreditonog rejtinga države, stigao je red i na agenciju Fitch. Njezini predstavnici ovih dana borave u Zagrebu u sklopu redovitih konzultacija nakon kojih će odlučiti ima li osnove za korekcije ocjene kredibilnosti države kad je u pitanju zaduživanje.

Budući da je Fitch sredinom siječnja, godinu dana nakon prethodne revizije, podigao rejting države s ocjene ‘BB’ na ‘BB+’ sa stabilnim izgledima, upućeni ne smatraju izglednim novi korak u tom smjer, bar ne za sada. Premda je premijer Andrej Plenković nedavno ustvrdio da je situacija u Hrvatskoj puno bolja od slike koju ocrtavaju mediji, čini se da je u to puno teže uvjeriti strane rejting agencije.

Rast od 1,3% pretjeran?

Uz uobičajeno pretresanje situacije po pojedinim segmentima ekonomije, predstavnike Fitcha posebno je zanimala dinamika javnog duga i pitanje potencijalnog rasta. Premda je smanjenje duga prethodno nagrađeno većim rejtingom, njegova razina od 78 posto BDP-a ostaje (pre)visoka. Posebice, u okolnostima kad se dug smanjuje zbog rasta BDP-a, ne kresanjem državne potrošnje. A, s potencijalnom stopom od 1,3 posto (koja je sama po sebi upitna jer se bazira na službenim statistikama koje ne odražavaju trend iseljavanja), izostankom reformi i demografskim trendovima, neizvjestan je efekt na kretanje javnog duga u budućnosti.

Dug visok, ali…

S druge strane, u razgovorima se potegnulo pitanje tretmana mirovinske reforme. Rejting agencije, naime, vrlo malo ili nikako, kod javnog duga honoriraju da je Hrvatska provela mirovinsku reformu.

Postupnim pomakom iz sustava međugeneracijske solidarnosti prema kapitaliziranoj štednji, trošak reforme materijaliziran je u javnom dugu (i budžetskom deficitu) za razliku od zemalja koje reforma tek čeka, ali zato imaju manji dug. To je jedan od glavnih razloga zašto je Hrvatska (nakon Grčke) rekorderka u EU s prognozom najvećeg pada izdvajanja za mirovine do 2040. sa sadašnjih 10,6% BDP-a za 2,2 postotna boda.