Na pitanje jesu li banke na udaru korisnika kredita nakon recentnih sudskih odluka koje im idu u prilog i najave aktivista za zaštitu prava korisnika kredita u švicarskim francima Denisa Smaje o novim stotinama tužbi, Adrović je na rubovima konferencije "Zagreb financijsko središte – novi bankarski trendovi i fintech" rekao da je posebnost Hrvatske u odnosu na sve druge zemlje Europske unije to što su banke "već platile milijardu eura štete za kredite u švicarskim francima".
No, kaže Adrović, tu priči nije kraj jer je u postupku mnoštvo žalbi i predmeta na Ustavnom i Vrhovnom sudu, gdje se razmatra je li konverzija pravomoćna ili ništetna.
"Kao i mnogi pravni stručnjaci, mislimo da je konverzija provedena u skladu sa zakonom koji je bio poseban zakon (Zakon o izmjenama i dopunama zakona o potrošačkom kreditiranju) koji je rekao da je cilj staviti u isti položaj sve korisnike kredita u Hrvatskoj i to je zakon i napravio", rekao je Adrović.
Ako bi se i nakon toga "jednu grupu ljudi stavilo u posebna položaj", to bi "bilo protivno pravičnosti i pravu i svemu što Hrvatska ima kao civilizacijsko dostignuće", rekao je Adrović.
Na pitanje planiraju li banke pravni protuudar, odgovorio je da "nema protuudara" te kako misli da će se "ipak sve završiti u miru i na civilizirani način".
Aktivist Denis Smajo je, naime, nakon pravomoćne presude Vrhovnog suda kojom se odbija revizija banaka u slučaju kredita u švicarskim francima, kazneno prijavio osam banaka. Smajo u prijavi tereti banke i HNB zbog propusta i nečinjenja i tvrdi da su građane zavaravale da su ti krediti sigurni i stabilni, a građani nisu bili svjesni valutnog rizika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Muku muči sa pojašnjavanjem CHF , a tek kad ga netko priupita da pojasni ove transakcije RBA mirovinskog fonda bit će mucanja:
Nisu problem samo visokorizične državne obveznice, već i ostala “ulaganja”. Kao što smo već spomenuli, novac članova mirovinskih fondova kroz dokapitalizaciju Leda koristio se za pomaganje propalom privatizacijskom tajkunu Todoriću, a sličnih primjera bilo je i ranije.
Tako su prije sedam godina mirovinski fondovi novcem svojih članova pokušali spasiti Nexe grupu. U tu su kompaniju, za koju je bilo jasno da je u ogromnim financijskim problemima, kupnjom obveznica ulupali ukupno 24 milijuna eura.
Slična “ulaganja” imali su i u propali fond Quaestus Borislava Škegre, u koji su ubacili 100 milijuna kuna te u građevinsku firmu Ingra koja je završila u predstečajnoj nagodbi.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/mirovinski-fondovi-spasavaju-propale-tajkune-a-buduci-umirovljenici-kopat-ce-po-kontejnerima/978653.aspx
……..jel se to ovaj rođo malo zeka kad veli da su banke u Hrvatskoj platile već milijardu eura zbog kredita u chf ……
Uključite se u raspravu