Pred slomom Vladin projekt Hitrorez

Zakoni i pravilnici koji otežavaju poslovanje nisu promijenjeni, kaže Popijač

Vladin projekt Hitrorez, bombastično predstavljen uoči izbora, doživio je velik zastoj. Nisu prihvaćene neke od najzvučnijih preporuka, poput slobodnog formiranja odvjetničkih tarifa, cijena autoškola ili slobodnog osnivanja stanica za tehnički pregled vozila. Od 799 preporuka za ukidanje ili pojednostavljenje propisa, provedeno je 195. No učinci nisu veliki jer su, kako kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori, uglavnom ukinuti pravilnici koji su samo formalno postojali, iako su ih već zamijenili novi pravilnici. Jedan od rijetkih signala da projekt nije zaboravljen stigao je u prošli četvrtak sa sjednice Vlade. Potpredsjednik Damir Polančec je predstavljao nacrt Zakona o trgovini i spomenuo da su uključene i neke preporuke Hitroreza (bit će dovoljan samo računalni popis robe). Taj će zakon, međutim, biti na snazi tek na jesen. Projekt Hitroreza bez voditelja je već dva i pol mjeseca. Bivši voditelj Vedran Antoljak bio je nadležan do kraja 2007. godine, ali zadnjih mjeseci samo formalno jer je njegov posao vanjskog konzultanta praktično završio prezentacijom Hitrorezovih preporuka, održanom u Vladi u lipnju prošle godine. Antoljak, s kojim smo razgovarali prošli tjedan, slaže se s tvrdnjom da je projekt usporen. Kaže da je to zbog izbora i postizbornih pregovora, ali smatra i da sadašnji državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić, u čijoj je nadležnosti projekt, Hitrorezu pridaje manju važnost nego njegov prethodnik Miroslav Kovačić. Navodno se specijalizirani tim koji je radio na projektu zbog toga polako osipa, članovi tima rade na ugovor o djelu iako je davno obećan stalan posao i projekt gubi snagu. “Ni jedan od bitnijih zakona ili pravilnika koji otežavaju poslovanje nije promijenjen”, kaže Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. HUP će uskoro na GSV-u pitati Vladu kako misli reaktivirati proces, koji je dočekan s odobravanjem. Ideja, smjer Hitroreza i njegova prva faza bili su odlični. Bilo je sjajno što je angažirana ekipa izvana i što je posebno plaćena pa su mogli nezavisno napraviti popis preporuka. U provedbi je, čini se, državni ustroj uspio sve to razvodniti", ocjenjuje Popijač.

Igor Lučić, državni tajnik za e-Hrvatsku odbacuje kritike. “Jedinica za Hitrorez opravdala je povjerenje. Uhodan tim mladih stručnjaka toliko učinkovito obavlja posao da sadašnji izostanak čelne osobe ne predstavlja problem. Jedina osoba koja je, uz voditelja, otišla na novo radno mjesto jest tajnica”, ističe u pisanom odgovoru Lučić. Budući da je Hitrorez bio projekt s vremenskim okvirom, ugovori o djelu bili su primjeren način rješavanja statusa zaposlenih. To će se promijeniti ustrojavanjem Ureda za procjenu učinka propisa, koji bi trebao pratiti provedbu preporuka i poticati deregulaciju propisa. “Od 799 preporuka državna tijela prihvatila su 500, a provela 194. Gospodarstvu je tako, zbog skraćivanja administrativnih koraka izravno ušteđeno više od 100 milijuna kuna na godišnjoj razini”, naglašava Lučić. “Vlada je u programu za ovaj mandat stavila kao cilj smanjenje administrativnih prepreka tako da troškovi poduzetnicima budu smanjeni za 25 posto. Hitrorez će nastaviti s radom kroz Ured za procjenu učinaka propisa, a natječaj za predstojnika tog ureda očekuje se uskoro”, naveo je Lučić. Predstojnik Ureda za procjenu učinaka propisa bit će državni službenik, a ne dužnosnik. Bivši šef Hitroreza Vedran Antoljak smatra da će time projekt biti oslabljen. “Najbolje bi bilo kad bi se projekt nastavio raditi korištenjem vanjskih konzultanata”, ističe Antoljak prisjećajući se kako se i njegova, relativno samostalna ekipa, teško probijala kroz razne lobije poput odvjetničkih ili sindikalnih. Odjeli istog ministarstva imali su suprotna mišljenja o nekoj preporuci. “Ako Vlada odluči da opet uzme nekog izvana, zna gdje se nalazimo”, kaže Antoljak. Polančecovo Ministarstvo gospodarstva jedno je od rijetkih tijela gdje postoji skupina službenika koja pri pripremi zakona i propisa uvažava Hitrorezov pristup.

HOK: Preispitati poreze i financije

Obrtnička komora pronašla je i neke sadržajno važne promjene koje je inicirao Hitrorez. Primjerice, novi Pravilnik o popisu robe u trgovini na malo, kojim je pojednostavljeno vođenje popisa za male trgovine. Slično vrijedi i za Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, donesen potkraj 2006. No tu su Hitrorezove preporuke bile zapravo već gotov paket koji su pripremili sami obrtnici. U HOK-u kažu da bi trebalo preispitati i propise iz područja poreza i financija koje Hitrorez nije obrađivao. Obrtnicima i poduzetnicima i dalje treba omogućavati da sudjeluju u donošenju zakona, jer im se zakoni obično daju na uvid dan ili dva prije no što ih Vlada prihvati. Podzakonske akte zatim vide tek kad budu objavljeni u Narodnim novinama.

Komentari (1)
  • gorgija
    gorgija 13:33 10.3.2008.

    prvo, šteta je da su iz vlade poslije izbora otišli neki od najboljih ljudi, a da se ubacila ta hss-ovska antipoduzetnička politika.

    drugo, šteta je da popijač izgleda nikad nije uspio ostvariti dovoljan utjecaj na odluke vlade. njegove kritike su uvijek na mjestu i mislim da će vlada, kad jednom konačno odluči da je hrvatski prioritet ekonomski razvoj (jer on neće uvijek ići sam od sebe kako je bilo prošlih godina) a ne namirivanje sindikata i vatrogasne mjere, morati posegnuti za jačim partnerstvom s HUP-om.

    treće, nije istina da je hitrorez bio zvučno najavljivan prije izbora. sama vlada ga je prešućivala i skrivala gdje god je stigla jer bi naravno izazvao bijes širokih slojeva kao i takoreći svaka liberalizacija koja se do sada dogodila u hrvatskoj. i zato smo se mogli nadati samo tome da će nakon izbora sve biti nadoknađeno. a kako se čini trenutno nam i dalje ostaje samo da se nadamo da će jednom do toga doći.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!